Sjedenje jednako opasno kao i pušenje!

ured, racunalo, kompjuter, laptop, posao

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, nedovoljna tjelesna aktivnost je četvrti vodeći rizični čimbenik smrtnosti u svijetu, nakon visokog arterijskog krvnog tlaka, konzumacije duhanskih proizvoda i visoke koncentracije glukoze u krvi. Nedovoljna tjelesna aktivnost je, stoga, prepoznata kao jedan od vodećih javnozdravstvenih problema današnjice.

Stručnjaci s Kineziološkog fakulteta u Zagrebu upozoravaju kako i Hrvatska postaje sjedilačka nacija te smatraju da takvo ponašanje nema opravdanja i zahtjeva promjene navika, a sve u svrhu poboljšanja zdrastvenog statusa i boljeg života.

Na sjedenje dnevno potrošimo i do 15 sati

Sjedimo i do petnaest sati dnevno, sedam sati provedemo ležeći ili spavajući, a samo smo dva sata aktivni - pokazuju posljednja istraživanja. Ako sjedimo većinu dana, niti sat vremena intenzivnog treninga dnevno neće nas spasiti.

"Da je sjedenje postalo jednako opasno kao i pušenje, alarmantan je podatak koji poziva na akciju i promjenu. Ono iznimno loše utječe na naš metabolizam te na kardiovaskularni i lokomotorni sustav. Sjedenje u naš mozak šalje krive informacije i ne samo da ćete se udebljati, nego ćete još puno toga gorega napraviti vlastitom organizmu!", pojašnjava doc.dr.sc. Luka Milanović i dodaje: "Hitno uvrstite kretanje u svaki sat vašeg dana. Ustanite, prošećite ili se istegnite. Budite aktivni cijelo vrijeme dok ste budni. Nikako nemojte dozvoliti da sjedite dva sata u komadu!"

Sjedite manje, krećite se više!

Ukoliko vam posao diktira da puno sjedite, zamijenite lift korištenjem stepenica. Jedan poslovni sastanak u danu obavite u šetnji. Ukoliko koristite prijenosno računalo, postavite ga ponekad na visoki stol te stojeći obavljajte posao. Prilikom gledanja televizije, iskoristite trajanje reklama kako biste se istegnuli i time učinili nešto korisno za svoje tijelo.

Na nedavno održanom okruglom stolu na temu "Tjelesna aktivnost i zdravlje nacije“ izneseni su poražavajući podaci. Prema rezultatima posljednjeg istraživanja u sustavu praćenja javnog mnijenja u zemljama članicama EU (Eurobarometer), 65% odraslih osoba u Republici Hrvatskoj vrlo rijetko ili nikada ne vježba, što je više od europskog prosjeka (59%). Posebno zabrinjava i visok udio nedovoljno aktivne djece i adolescenata (tako, primjerice, čak 92% djevojaka u dobi od 15 godina nije dovoljno tjelesno aktivno).

Uz zdravstvenu, tjelesna aktivnost ima i dokazane značajne psihološke, društvene, ekološke i ekonomske dobrobiti. Navedene dobrobiti tjelesne aktivnosti čine je izrazito važnim čimbenikom unapređenja zdravlja. Stoga bi briga o uključivanju tjelesne aktivnost u svakodnevni život trebala biti prioritet i pojedinca i javnozdravstvene politike države.

A. A.

 Prati nas na Viber Public Chatu!