Umjetna svjetlost utječe na naš biološki sat, a samim time i na naše zdravlje. Znanstvenici iz Kalifornije razvili su pametnu lampu koja se prilagođava zalasku i izlasku sunca.
Umjetna rasvjeta naša je svakodnevnica provodili mi vrijeme u uredu ili kod kuće, a broj sati koji provedemo pod rasvjetom raste iz dana u dan kako se naše društvo mijenja. No, malo je poznata činjenica da umjetna svjetlost može biti jedan od čimbenika zbog kojih se mogu razviti mnoge bolesti, od kojih je najveći rizik razvoja raka.
Problem nastaje zbog naših bioloških ciklusa i prirodnih satova koji su se evolucijom prilagodili prirodnim smjenama dana i noći, istaknuli su Mladen Martinis i Vesna Mikuta-Martinis u svojem radu Život pod umjetnom rasvjetom i zdravlje. Glavni prirodni sat, kojeg nazivaju još “cirkadijanski sat”, smješten je hipotalamusu u mozgu, a on upravlja satovima svakog od naših organa, koji se s njim sinkroniziraju.
“Glavni sat tako upravlja s dnevnim fluktuacijama kod većine osnovnih parametara u humanoj fiziologiji, kao što su tjelesna temperatura, krvni tlak, varijabilnost srčanog ritma i sekrecija raznih endokrinih hormona te upravlja ciklusom buđenja i spavanja”, istaknuli su Martinis i Mikuta-Martinis.
Funkcioniranje glavnog sata može se poremetiti zbog različitih čimbenika, poput putovanja u drugu vremensku zonu, noćnih smjena ili bolesti. “Ako su promjene jake i dugotrajne, one mogu inducirati poremećaje u raspoloženju, uključujući blagu depresiju i druge afektivne smetnje.”, napominju znanstvenici s Insituta Ruđera Boškovića.
Najveći problem koji se stvara predugom izloženošću umjetnoj svjetlosti je smanjena produkcija “hormona mraka”, tzv. antitumorskog borca u tijelu – melatonina.
“Tako se vjeruje da je izloženost svjetlosti noću potencijalni čimbenik rizika za pojavu raka prostate i raka debelog crijeva. Treba stalno imati na umu da mrak stimulira sintezu melatonina i njegovo otpuštanje u tijelu, dok ga svjetlost koči. Najviša razina melatonina u tijelu je za vrijeme sna oko pola noći.”, naglasili su znanstvenici IRB-a.
Obilježja svjetlosti koja utječu na ljudsko zdravlje su jakost, izloženost te sama boja. Dok se klasične užarene volframove žarulje ne smatraju štetnim, sve one koje imaju veći spektar i koje sadrže komponente UV i plavog svjetla – smatraju se štetnim. Takva se svjetla posebice smatraju štetnima za kožu i oči, odnosno dolazi do problema s vidom, ali je i povećan rizik od razvoja dermisa i raka kože.
Iako još nije u potpunosti istražen utjecaj svjetlosti na naše zdravlje, vjeruje se da je umjetna svjetlost jedan od čimbenika koji može pogoršati već postojeće bolesno stanje, kao i pri dugotrajnom izlaganju biti potencijalni uzročnik nove bolesti.
Dolazi do sve veće važnosti lošeg utjecaja umjetnog svjetla na biološke satove, a to dokazuje i kampanja za financiranje, na mreži Kickstarter, pametne lampe Ario – čiji je cilj u naše domove unijeti upravo sunčevu svjetlost u naše domove te tako sinkronizirati biološki sat sa suncem.
Pametna lampa se putem mreže Wi-Fi spaja s pametnim mobitelom koji zatim može pratiti kretanje po kući, te prilagođavati svoju svjetlost s danjskim, odnosno noćnom, ovisno o kojem se prostoru u koje doba dana nalazili.
Život uz Ario trebao bi korisniku pomoći da svjetlo potiče, odnosno potpomaže našim aktivnostima – od buđenja pod svjetlom sličnim izlasku sunca, do poticanja fokusa s plavkastim tonom svjetla.
Ovaj je projekt je za svoj daljnji razvoj trebao tek 50 tisuća dolara, no korisnicima Kickstartera projekt se jako svidio te su prikupili vrtoglavih 200 tisuća dolara. Ario je već moguće naručiti i to za 300 dolara, a u planu je da će se s proizvodnjom završiti u 9. mjesecu 2016.
Možda je Ario samo početak rasvjetne revolucija, koja će nam osvijetliti put prema zdravlju!
Pročitajte na koji način možete sačuvati svoju kožu zimi, te naučite sve o vitaminu sunca!
G. Horvat
