Vitamin B9 poznatiji je kao folna kiselina ili folat. Naziv potječe od latinske riječi folium (lišće) jer se obilje folne kiseline nalazi u lisnatom zelenom povrću poput špinata, blitve i zelene salate.
Količinom folne kiseline ističu se i kupusnjače (brokula, raštika, kupus, prokulica), šparoge, mahunarke (grah, grašak, leća, slanutak), avokado, banana, citrusi, orasi, pšenične klice i teleća jetra – izuzetak među pretežno biljnim izvorima folne kiseline.
Dok je folna kiselina u namirnicama životinjskog podrijetla relativno stabilna, u biljnim namirnicama vrlo je osjetljiva i lako se gubi industrijskom preradom, kuhanjem i skladištenjem. Dodatni je problem u opskrbi folnom kiselinom to što je njezina apsorpcija u organizmu vrlo složena. Procjenjuje se da zbog toga mnoge osobe nemaju dovoljno folne kiseline.
Za normalan rast i razvoj
A upravo je taj vitamin iz B skupine ključan za mnoge životne funkcije. Folna kiselina nužna je za sintezu DNK, normalan rast i razvoj, pa se osobito ističe njezina važnost u trudnoći. Folna kiselina također je važna u stvaranju crvenih krvnih stanica koje tijelom prenose kisik te u stvaranju stanica koje tvore sluznicu i kožu. Zbog toga se manjak folne kiseline dovodi u vezu s bolestima koji se pojavljuju u ovim tipovima tkiva, poput gingivitisa, parodontitisa, seboroičnog dermatitisa i vitiliga.
Folna kiselina ključna je i za stvaranje i razgradnju proteina (bjelančevina). Zajedno s vitaminima B6 (piridoksinom) i B12 (kobalaminom), vitamin B9 odnosno folna kiselina razgrađuje homocistein – protein koji, ako se u organizmu nakupi u prekomjernim količinama, povećava rizik od srčanog i moždanog udara, spontanog pobačaja, preranog porođaja i deformiteta fetusa u trudnoći.
Pokretač hormona sreće
Također je folna kiselina bitna za normalan rad živčanog sustava. Folati sudjeluju u proizvodnji takozvanih hormona sreće serotonina, noradrenalina i dopamina. Manjak folata u mozgu može uzrokovati bezvoljnost, razdražljivost, zaboravnost, zbunjenost, nesanicu i depresiju. Istraživanja pokazuju da četvrtina svih depresivnih ljudi pati od nedostatka folata.
Uz slab unos samog folata, i manjkav unos drugih B vitamina može pridonijeti nedostatku folne kiseline. Među njima su B1, B2 i B3 koji sudjeluju u recikliranju folata. Do nedostatka folne kiseline može dovesti i slab unos bjelančevina, pretjerano uzimanje alkohola i kofeina te pušenje.
Povećane potrebe za folnom kiselinom imaju trudnice i dojilje, osobe starije od 55 godina, osobe s bolestima jetre i upalnim bolestima crijeva, dijabetičari, osobe koje uzimaju lijekove za reguliranje želučane kiseline i lijekove za smirenje, žene koje uzimaju oralne kontraceptive, osobe izložene stresu. Preparate s folnom kiselinom nemojte uzimati bez prethodnog savjetovanja s liječnikom i ljekarnikom.
I.V.
Foto: Shutterstock
