Govor tijela  - moćno oruđe u postizanju cilja

neverbalna komunikacija

Je li vam se ikada dogodilo da ste neku osobu osudili kao hladnu, arogantnu ili nezainteresiranu, da biste kasnije otkrili kako niste bili u pravu i da je zapravo riječ o sasvim suprotno – toploj i dragoj osobi.

Meni nebrojeno puta. Mnoge stvari u životu radimo nesvjesno, a jedna od njih je i naš govor tijela. Kao što komuniciramo riječima, tako i mnoge poruke šaljemo kroz ruke, mimiku lica, posturu, osmijeh i ton glasa. Naše tijelo često samo, tako reći bez našeg znanja, komunicira naše trenutno raspoloženje, osjećaje, animozitet ili simpatiju prema osobi ili mjestu na kojem se nalazimo. Za mlade ljude koji tek ulaze u svijet rada, odlaze na razgovore za posao i stvaraju važna poznanstva, svjesnost o tom dijelu ljudske komunikacije vrlo je važna.

Otvoreni, ambiciozni i inovativni, ali i nestrpljivi i narcisoidni - sve su to Milenijalci

Neverbalne poruke – svuda oko nas

Neka istraživanja sugeriraju da i do 55 % poruka šaljemo upravo kroz neverbalnu komunikaciju. Mnogo možemo naučiti o značaju govora tijela već i kroz puko opažanje svakodnevnih ljudskih interakcija. Dok čekate prijatelja u kafiću, pogledajte ljude oko sebe – kako sjede, gledaju li u sugovornika, vise li stalno na mobitelu. Vidjet ćete da mnogo možete zaključiti o odnosu dvoje ljudi samo prateći ove znakove. Negdje sam nedavno pročitala, da vrlo lako možemo zaključiti je li par koji sjedi do nas u kafiću svježe zaljubljen ili su u dugoj vezi. Kako? Pa novo-zaljubljeni parovi komuniciraju, dok stari par jedan postotak zajedničkog vremena na kavi redovito provodi na mobitelu. Prilično depresivna slika, ali rekla bih istinita. Osim što kroz govor tijela i neverbalnu komunikaciju možemo mnogo toga saznati o drugoj osobi, često nas kao što je već rečeno, ovi znakovi mogu navesti i na krivi trag. Pritom možemo donijeti dva suprotna, pogrešna zaključka.

Kako medijski naslovi poput "Ima tri diplome i ne može naći posao" utječu na mlade?

Za početak, neki ljudi naprosto ne znaju komunicirati neverbalno i zbog svog načina govorenja, izraza lica ili gestikulacija često šalju krivu poruku. Mogu tako doći na glas kao uobraženici s početka priče, a da je zapravo riječ o sasvim dragim i dobronamjernim osobama.

"Tko će zalijevati cvijeće dok me nema?" - kako se otuđenost okreće protiv nas samih

S druge strane, postoje majstori govora tijela koji itekako znaju što rade. Koji svoj ton glasa, geste i opće držanje koriste kao moćno oruđe u predstavljanju samog sebe i ostvarivanju svojih ciljeva. To primjerice mogu biti osobe koje nemaju mnogo znanja ili su vrlo nesigurne, ali su sve to naučile prekriti i ono što govore upakirati u ukrasni papir neverbalne komunikacije.

"Nemoj da vide da ti je teško" - kako nas igra "snažnih" čini slabima

Slika, ton i osjećaji

Problem je u tome što u oba opisana slučaja, kao bića sklona brzom stvaranju dojmova i misaonim prečicama, donosimo krive sudove. Dajemo se zavesti govoru tijela i dobrom i lošem prezentiranju osobe, a da ne čujemo sadržaj u pozadini. Ovu spoznaju o ljudskoj prirodi možemo iskoristiti dvojako – da budemo svjesni moći ovoga oruđa kada predstavljamo sami sebe, ali oprezni kad donosimo konačni sud o drugima.

Nedostatak životne energije nedostatak je - optimizma

Povezano s prvim, istraživanja primjerice sugeriraju da na razgovoru za posao najviše dobiti od govora tijela možemo ostvariti ako ruku stisnemo čvrsto i kratko, uspostavimo kontakt očima, nasmiješimo se, a tokom razgovora zadržimo umjerenu razinu gestikulacije i kimamo glavom. S druge strane, u procjeni drugih, trebamo pak na umu imati da se neverbalna komunikacija može i zlorabiti u svrhu zastrašivanja, naglašavanja vlastite veličine ili pak prekrivanja vlastitog neznanja.

Osobna evolucija kroz evoluciju čovječanstva - što nam može otkriti godina iza nas?

Iza grandioznog stava, mogu, kada bolje osluhnemo, biti samo šuplje riječi koje ne čujemo jer se damo zavesti generalnim dojmom. Govor tijela trebao bi nam služiti da naglasimo i jasnije prenesemo ono što želimo reći, a ne da navodimo sugovornike na krivi trag ili se pak skrivamo iza prenaglašenih gestikulacija.

Što se događa kad se ne sviđamo sami sebi...

Stoga, prije nego donesemo ijedan sud o drugima, bio on pozitivan ili negativan, trebamo u obzir uzeti i ono što vidimo i ono što čujemo, ali i ono što osjećamo. Iako težimo brzim rješenjima, svakodnevno nam iskustvo često pokazuje da prvi dojam može biti itekako varljiv.

Zašto toliko osuđujemo jedni druge?

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!