Previše šećera u prehrani može povećati rizik za razvoj depresije

šećer

Jeste li ikada na filmu ili u seriji vidjeli scenu gdje osoba čokoladom liječi slomljeno srce nakon prekida ljubavne veze?

Možda i sami često posežete za slatkim kada ste sniženog raspoloženja? U medijima su česti članci u kojima se konzumiranje čokolade povezuje s povećanjem razine serotonina – neurotransmitera koji utječe na naše raspoloženje, obrasce spavanja, apetit, učenje i pamćenje.

Ženska prijateljstva imaju vrijednost koju muška nemaju

Ipak, čini se da moderan svijet ne koristi slatko samo u kriznim situacijama. Naprotiv, naša svakodnevna prehrana sve se više temelji na visokom unosu šećera. Tako je nedavno istraživanje pokazalo da prosječni Amerikanac dnevno unese čak 30 čajnih žlica šećera! Rafinirani ugljikohidrati, su posvuda – u pekarskim proizvodima, osvježavajućim pićima, čipsu, keksima.

Postoji li poveznica?

Istovremeno, statistike ukazuju i na jedan drugi globalni problem. Trenutno oko 300 milijuna ljudi diljem svijeta boluje od pošasti modernog doba – depresije. Također, u zadnjih se deset godina bilježi porast od čak 20 % u pojavi depresije, pa uistinu možemo govoriti o krizi svjetskih razmjera, kako ju je opisala Svjetska zdravstvena organizacija. Iako je depresija često rezultat kompleksne interakcije bioloških, psiholoških i socijalnih čimbenika i traži ozbiljan pristup u liječenju, sve se češće otvara pitanje postoji li poveznica između ova dva zabrinjavajuća uzlazna trenda – porasta prehrane temeljene na jednostavnim šećerima i porasta depresije?

Panični napadi su u porastu, ali i dalje nemamo dovoljno razumijevanja za ovaj problem

Jedan od najpoznatijih psihologa današnjice, Jordan Peterson, tvrdi kako su se on i njegova kći oslobodili tereta autoimune bolesti i depresije od koje su oboje bolovali godinama uvođenjem radikalnih promjena u svoj način ishrane. Njihova se prehrana danas temelji na potpunoj redukciji svih ugljikohidrata, a visokom unosu mesa i zelenog povrća.

Njihovo iskustvo svakako intrigira, no ovakva radikalna ishrana predstavlja kontroverzno pitanje i teren sukoba između liječnika i nutricionista diljem svijeta. I dok ostaje otvoreno pitanje donosi li ovakva ekstremna prehrana više štete nego koristi, čini se da je situacija u pogledu konzumacije rafiniranog šećera mnogo jasnija, a nalaza istraživanja sve je više.

Rizik od razvoja depresije

Tako se prije tri godine na uzorku od preko 80.000 žena pokazalo da je konzumacija rafiniranog šećera povezana s povećanom vjerojatnošću pojave depresije u razdoblju od tri godine. Iako je depresija značajno češća kod žena, čini se da unos šećera može biti povezan s pojavom ove bolesti i kod muškaraca.

U istraživanju u kojem su ispitanici praćeni 22 godine, znanstvenici su došli do rezultata da su muškarci koji su dnevno konzumirali 67 ili više grama šećera imali 23% veću šansu da u periodu od narednih pet godina razviju depresiju, nego li muškarci čiji je dnevni unos šećera bio ispod 40 grama.

Istraživanje provedeno u Australiji ukazalo je na povezanost prehrane bogate rafiniranim šećerima i depresivnih simptoma i kod adolescenta, i to čak i kad su se u obzir uzeli ostali važni faktori u razvoju depresije kao što su spol, dob, prilike u obitelji adolescenta ili stupanj fizičke aktivnosti.

Koji je razlog u pozadini?

Postavlja se pitanje koji je mehanizam u pozadini ovih rezultata? Zašto previše šećera može ozbiljno škoditi našem mentalnom zdravlju? Čini se da pretjerana konzumacija šećera može dovesti do neravnoteže u važnim kemijskim spojevima u mozgu.

Zašto je tako teško prepoznati i reagirati na svoju i tuđu traumu?

Posebno se izdvaja utjecaj šećera na dopamin – neurotransmiter koji je čini okosnicu tzv. sustava nagrađivanja u mozgu. Zvuči nevjerojatno, ali baš poput droga, šećer utječe na otpuštanje dopamina u mozgu, a dugotrajna i visoka konzumacija šećera dovodi do toga da naš mozak postaje tolerantan na šećer i potrebne su sve veće količine za istovjetnu aktivaciju dopaminskih receptora i postizanje „dobrog osjećaja“.

Također postoje dokazi da šećer može bit povezan s upalnim procesima na staničnoj razini koje se pak povezuje s razvojem depresije. Pojedina osobna svjedočanstva govore o izvanrednim poboljšanjima nakon promjene životnog stila i prehrane. Ironija u čitavoj priči jest da naš mozak ovisi o šećeru, odnosno glukozi, kao svom glavnom gorivu. Međutim, sve je jasnije da nas previše šećera, posebice onog koji je industrijski dodan u hranu koju jedemo, može koštati ne samo tjelesnog, već i mentalnog zdravlja.

Nudizam - potpuna neopterećenost izgledom ili potpuna ludost?

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!