Kako se pripremiti za ljetovanje s koronavirusom - evo što obavezno izbjegavati

Dubrovnik pixsell

Za velik dio europske regije Svjetske zdravstvene organizacije, prema izvješću meteorologa očekuje se dugo, toplo ljeto.

Javnozdravstveni i medicinski stručnjaci moraju se pripremiti za dolazak toplinskih valova vezano uz preventivno djelovanje i poduzimanje brojnih mjera kako bi otklonili moguće posljedice po zdravlje ljudi uslijed izlaganja suncu.

To je od izuzetne važnosti ove godine zbog složene problematike aktualne pandemije bolesti COVID-19 vezano uz duže periode vrućeg vremena tijekom kojeg se brojne osobe, osobito ranjivije skupine ljudi koje su osjetljive na vrućinu kao i na samu infekciju, upućuje na ostanak kod kuće. Učestalost, intenzitet i trajanje toplinskih valova je u porastu uz značajno povećani trend u regiji, što je u fokusu javnog zdravlja. Zbog djelovanja klimatskih promjena, potencijalna opasnost od izlaganja ekstremnim vrućinama pogoršava se tijekom zadnjih desetljeća, a i ubuduće će se pogoršavati u regiji.

Prijete nam vrućine

Prema najnovijim studijama, porasla je vjerojatnost toplinskog vala za 31 europski grad (glavni gradovi članica Europske unije te London, Moskva, Oslo i Cirih), kao i utjecaja ekstremnih vrućina na sve istraživane europske metropole kroz nadolazeća desetljeća. Prema znanstvenom konsenzusu, klimatske promjene pojačat će breme bolesti vezano uz vrućine ukoliko se ne provedu jake mjere prilagodbe. To je također od velike važnosti kako bi se izbjeglo dodatno opterećenje zdravstvenog sustava u vremenima kada je sam sustav ozbiljno razapet oko liječenja oboljelih od COVID-19 infekcije.

"Sindrom slomljenog srca" se puno češće javlja otkad traje pandemija, a može biti jako opasan….

Svake godine, visoke temperature utječu na zdravlje mnogih osoba, osobito starije populacije, djece, ljudi koji rade na otvorenom te kronično oboljelih osoba. Vrućina može izazvati umor i srčani udar, te pogoršati postojeća stanja – kao što su kardiovaskularne, respiratorne, bubrežne i mentalne bolesti. Nuspojave vrućeg vremena uvelike se mogu spriječiti kroz javnozdravstvene modele dobre prakse kroz istovremene mjere zaštite od COVID-a 19.

Rashladite se tijekom vrućina

Tijekom vrućeg vremena, važno je rashlađivati se kako bi se izbjegli negativni zdravstveni učinci toplinskih valova.

1. Klonite se vrućine. Izbjegavajte izlaženje i obavljanje iscrpljujućih aktivnosti u najtoplije doba dana. Kad god možete obavite kupovinu za ranjive skupine društva. Držite se hlada, ne ostavljajte djecu i životinje u parkiranim automobilima, te ukoliko je neophodno i moguće provedite 2-3 sata dnevno u rashlađenoj prostoriji poštujući pravilo o fizičkoj udaljenosti od barem jednog i pol metra.

2. Rashladite svoj dom. Iskoristite noćni zrak kako biste rashladili svoj dom. Tijekom dana smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće na način da danju zatvorite prozore i spustite rolete te isključite sva umjetna svjetla i što više električnih uređaja u svom domu.

3. Rashladite tijelo i hidrirajte se. Nosite laganu široku svijetlu odjeću, koristite laganu posteljinu, tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi te redovito pijte vodu, a izbjegavajte zašećerene, alkoholne ili kofeinske napitke.

Jesu li mučnina i povraćanje simptomi koronavirusa? Evo što kažu liječnici…

4. Rashladite se tijekom epidemije COVID-19. Izbjegavajte boravak na suncu kao i izloženost temperaturama višim od 25°C budući da ne postoje dokazi o tome da će to spriječiti ili izliječiti COVID-19, a samo ćete povećati rizik od sunčevih opeklina te bolesti vezanih uz velike vrućine. Možete se zaraziti infekcijom COVID-19 bez obzira koliko bilo sunčano ili toplo vrijeme, stoga zaštitite sebe i druge na način da redovito perete ruke, kašljete u lakat ili maramicu te izbjegavajte dodirivati lice.

5. Dok vodite računa o sebi, nemojte zaboraviti na obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive i teško pokretne osobe mogle bi zatrebati vašu pomoć tijekom vrućih dana, a ukoliko poznajete neku osobu iz rizičnih skupina, pomozite im da dobiju savjet i podršku istovremeno poštujući preporučene mjere fizičke udaljenosti.

Strategija za postupanje i zaštitu od vrućina

SZO za Europu daje preporuke državama i regijama kako bi razvile i primijenile strategije za rješavanje zdravstvenih problema vezanih uz vrućinu. Cilj tih strategija je prevencija, djelovanje i nadzor nad rizicima za bolesti izazvane vrućinom, a trebale bi obuhvaćati mjere dugoročne prevencije, srednjoročnu pripremu i kratkoročne mjere hitne pomoći.
Ove godine posebno se preporučuje ponovno razmatranje postojećih strategija za postupanje i zaštitu od vrućina pri čemu treba uzeti u obzir mjere za suzbijanje i prevenciju prijenosa bolesti COVID-19.

Izvor: NZJZ Splitsko-dalmatinske županije

Foto: Shutterstock, Grgo Jelavić/PIXSELL

 Prati nas na Viber Public Chatu!