Kad čitanje i pisanje zapinju...

dijete, skola, ucenje, zadaca, djevojcica

Kada govorimo o teškoćama čitanja i pisanja, vrlo je važno razlikovati specifične teškoće (disleksija – čitanja i disgrafija – pisanja) od nespecifičnih teškoća (gdje su teškoće čitanja i pisanja sekundarne prirode: kognitivno zaostajanje, oštećenje vida ili sluha, nedovoljan govorno-jezični razvoj...) te uobičajene teškoće koje se javljaju prilikom ovladavanja čitanja i pisanja.

Prije 14 dana uveli smo vas u temu početnog čitanja i pisanja. Sjajno je kada ono protječe glatko i bez teškoća. No, ponekad čitanje i pisanje djetetu predstavlja teškoću…

Kada govorimo o teškoćama čitanja i pisanja, vrlo je važno razlikovati specifične teškoće (disleksija – čitanja i disgrafija – pisanja) od nespecifičnih teškoća (gdje su teškoće čitanja i pisanja sekundarne prirode: kognitivno zaostajanje, oštećenje vida ili sluha, nedovoljan govorno-jezični razvoj...) te uobičajene teškoće koje se javljaju prilikom ovladavanja čitanja i pisanja. Vrste pogrešaka koje čini učenik sa specifičnim teškoćama čitanja i pisanja slične su pogreškama koje čini svaki učenik nižih razreda.

Temeljna je razlika u brojnosti i stabilnosti pogrešaka. Tako, na početku ovladavanja čitanja i pisanja mnoga djeca pišu nekoliko riječi bez razmaka, zaboravljaju interpunkcijske znakove (točke, zarezi...), dijakritičke znakove (kvačice, crtice, točkice) te će i u čitanju i u pisanju izostavljati, dodavati ili zamjenjivati određena slova (slična izgledom ili po načinu izgovora). Ipak, te su pogreške kod djeteta urednog razvoja malobrojne i nisu ustrajne, odnosno smanjuju se i gube poučavanjem. Za razliku od toga, kod djece sa specifičnim teškoćama pogreške su mnogobrojne i stabilne te se ne smanjuju bez stručne logopedske terapije.

Disleksija

Pokušati objasniti što je disleksija predstavlja veliki izazov zato što postoji veliki broj načina na koji bi se ona mogla definirati.

Ni sami stručnjaci u potpunosti se ne slažu oko njene definicije. No postoji nešto oko čega će se svi složiti, a to je da dijete s disleksijom ima mnogo većih poteškoća u svladavanju čitanja, tj. spajanju glasova u riječi i rastavljanju riječi na glasove, nego što bismo očekivali. Iako disleksiju prvenstveno povezujemo s teškoćama u čitanju, ona je zapravo mnogo šire i kompleksnije stanje koje djeluje i na ostala područja djetetova života.

Teškoće u čitanju odnose se na brzinu i preciznost čitanja te na razinu razumijevanja pročitanog. Djeca s disleksijom dugo slovkaju, zamjenjuju grafički slična slova (b-d), često zamjenjuju red slova i/ili slogova unutar riječi (dolazi – odlazi). Zamijenit će i cijelu riječ drugom riječi slične osnove (skratiti – sakriti). Također će nekim riječima dodati nepostojeće slovo i/ili slog (otvarala – otvaravala).

Sve ove pogreške pridonose i lošijem razumijevanju pročitanog. Ove će se pogreške također očitovati i u pisanju gdje će djeca pokazivati teškoće u samom oblikovanju slova te već spomenutim dodavanjima i/ili izostavljanjima dijelova riječi. Također, disleksija može predstavljati teškoće u kratkotrajnom pamćenju, prostornoj orijentaciji, orijentaciji u vremenu, praćenju uputa, prisjećanju riječi i organizaciji informacija.

Disgrafija

Disgrafija predstavlja stabilne i ozbiljne teškoće u ovladavanju vještine pisanja. Pogreške koje se javljaju kod djece s disgrafijom nisu povezane s nepoznavanjem pravopisnih pravila i prisutne su bez obzira na dovoljan stupanj intelektualnog i govorno-jezičnoga razvoja, urednog stanja osjetila sluha i vida te redovitog školovanja. Neke od pogrešaka mogu biti na razini slova i sloga (izostavljanje, premještanje i dodavanje), zatim na razini riječi (rastavljeno pisanje jedne riječi ili sastavljeno pisanje više riječi) te na razini rečenice (izostavljanje točaka, zareza i sl.).

Kome i kada se obratiti za pomoć?

Velik broj gore navedenih teškoća moguće je prepoznati već u vrtićkoj dobi te djetetu na vrijeme pružiti potrebnu pomoć. Ako imate sumnju da bi se kod vašeg djeteta mogle javiti ili već postoje teškoće čitanja i pisanja, najbolje je upitati stručnjaka. Stručna pomoć u obliku logopedskih vježbi pomoći će vašem djetetu da bude sretan i zadovoljan školarac.

Neki od simptoma u predškolskoj dobi koji bi mogli ukazivati na poteškoće u učenju čitanja i pisanja:

  • kasna pojava prve riječi i usporen govorno-jezični razvoj
  • siromašan rječnik
  • nepravilan izgovor glasova i nakon šeste godine
  • poteškoće u zadržavanju pažnje na jednoj aktivnosti
  • nespretnost u krupnoj i finoj motorici
  • nesigurnost u prostornim i vremenskim odnosima
  • teškoće u pamćenju pjesmica i brojalica
  • agramatizmi u govoru (nepravilna uporaba padežnih nastavaka...)
  • nezainteresiranost za crtanje i pisanje
  • nedostatak interesa za slikovnice i čitanje.

 


 

Autorica teksta:
Stella Rožman, prof. logoped, Kabinet Korneo

 

 

Opširnije o autoricama Kabineta Korneo, njihovim uslugama i razvojnim programima možete pročitati na Korneo.hr  ili im možete postaviti pitanje u našoj rubrici Halo doktore.

 Prati nas na Viber Public Chatu!