Adolescenti su dobna skupina koja je najviše vulnerabilna za zlouporabu sredstava ovisnosti i u toj se dobi najčešće započinje s eksperimentiranjem. Uzimanjem sredstava ovisnosti stvara se privid socijalne pripadnosti i zajedništva. Ipak, iako su razlozi koje mladi navode za početak eksperimentiranja s drogama pritisak vršnjaka, znatiželja i način zabave, treba imati na umu da se iza ovakvih razloga uglavnom kriju nisko samopoštovanje i osjećaj beznadnosti i depresivnosti.
Mario je imao 15 godina kada se prvi put
susreo s marihuanom. Krenuo je u prvi razred srednje škole te mu je bilo
iznimno važno da ga društvo prihvati. Na jednom tulumu dečki iz razreda
ponudili su mu marihuanu. U nastojanju da ne ispadne outsajder, Mario je
prihvatio. Uvjeravao je sam sebe : “Zašto ne bih probao? Pa to je samo
proba! Malo ću se zabaviti i to je sve! Zaboravit ću na sve svoje probleme…”. No, ta “proba” odvijala se na svakom
tulumu i postala sasvim uobičajen način provođenja vremena kada je bio s
društvom. Zapravo se uz marihuanu nije osjećao ništa bolje ali sada više nije
znao kako da odbije prijatelje.
Zašto mladi eksperimentiraju s lakim drogama?
Mladih koji
prolaze kroz slične probleme kao i Mario iz ove priče ima svugdje oko nas.
Adolescenti su dobna skupina koja je najviše vulnerabilna za zlouporabu
sredstava ovisnosti i u toj se dobi najčešće započinje s eksperimentiranjem. S
obzirom da se mozak adolescenata još uvijek razvija u područjima koja
reguliraju donošenje odluka, rasuđivanje i samokontrolu, oni su osobito skloni
rizičnim ponašanjima, koja uključuju zlouporabu sredstava ovisnosti. S druge
strane, kako je mladima važno da ih društvo prihvati, često se događa da pod pritiskom
društva čine neke stvari koje možda i ne žele. Uzimanjem sredstava ovisnosti stvara se privid
socijalne pripadnosti i zajedništva, koji je obično veliki problem mladim
depresivnim osobama. Socijalne vještine i postizanje popularnosti među
vršnjacima odjednom prestaje biti presudno jer se to nadomješta kroz zajedničke
ovisničke aktivnosti.
Adolescenti koji u
situacijama izloženosti većem broju stresnih događaja nemaju podršku i razumijevanje roditelja i drugih osoba iz
svoje okoline, teško prolaze kroz ova životna razdoblja. U takvim situacijama
konzumiranje različitih sredstava ovisnosti može im se učiniti mogućim načinom
suočavanja i umanjivanja negativnih posljedica stresnih životnih događaja.
Rezultati brojnih
istraživanja potvrđuju da sklonost jednom problematičnom ponašanju nije
izolirana, pa su tako mladi koji uzimaju jedno sredstvo ovisnosti višestruko
rizični i za uzimanje drugih sredstava. S druge strane,
ono što svakako ide na štetu mladih je i činjenica da je dostupnost sredstava
ovisnosti velika, odnosno mladi u školi ili u njezinoj neposrednoj blizini mogu
nabaviti različita sredstva, a situacija na mjestima gdje provode slobodno
vrijeme je još gora.
Povezanost depresije i ovisnosti!
Iako su
razlozi koje mladi navode za početak eksperimentiranja s drogama najčešće
pritisak vršnjaka, znatiželja i način zabave, treba imati na umu da se iza
ovakvih razloga uglavnom kriju nisko samopoštovanje, osjećaj beznadnosti i
depresivnosti, tjeskoba, problemi u školi i/ili u obitelji. Na odluku adolescenta hoće li ući u svijet
ovisnosti i rizičnog ponašanja uvelike utječu funkcionalnost obitelji,
bio-psihološka predispozicija (genetika), karakteristike i utjecaji okruženja u
kojima odrasta (dostupnost droga, utjecaji skupine vršnjaka, negativni utjecaj
medija, kvaliteta i organiziranost školskih i drugih programa prevencije).
Roditelji
svakako trebaju osvijestiti da je najjača
karta koju mogu upotrijebiti kako bi njihov adolescent izrastao u sretnu i
zdravu mladu osobu zapravo dobar odnos s djetetom. Harmonični
obiteljski odnosi, kvalitetna komunikacija te međusobno podržavanje i
razumijevanje pružaju mladoj osobi sigurnu bazu u kojoj neće imati potrebu
osjećaje straha i nesigurnosti nadomještati sredstvima ovisnosti. Ako su
roditelji uključeni u život djece, postavljaju im jasna pravila pri čemu su
dosljedni u odgoju, imaju saznanja o
društvu s kojim se njihovo dijete provodi vrijeme, manja je vjerojatnost da će
takva mlada osoba zaglibiti u problemima droge.
Na kraju, mladi
trebaju imati na umu da zlouporaba sredstava ovisnosti često
za posljedicu ima depresivno raspoloženje: upravo suprotno uvriježenom
mišljenju da će im psihoaktivne tvari (u koje između ostalog spada i alkohol)
pomoći da postignu dobro raspoloženje. S vremenom psihoaktivne tvari više ne
ispunjavaju željenu funkciju i osoba shvati da je socijalna mreža stvorena na
ovakav način samo privid socijalne pripadnosti i prijateljstva. U tom slučaju
dobro je potražiti i stručnu pomoć kako bi se mlada osoba lakše suočila s
problemima.
Autorica teksta:
Kristina Bačkonja, dipl.
psiholog
Centar Proventus (www.centarproventus.hr)
