Od pneumokoknih bolesti obolijevaju uglavnom zdrava djeca

djeca, jabuka, Shutterstock 494791411

U Nacionalni kalendar cijepljenja za 2019. godinu uvrstit će se novo cjepivo – ono protiv pneumokoka.

Cjepivo bi se najvjerojatnije trebalo početi primjenjivati od proljeća 2019. godine, a struka dotad treba odabrati između dvije vrste koje postoje na tržištu. Naime, u većini zemalja u kojima se provodi cijepljenje protiv pneumokoka koristi se 13-valentno cjepivo (PCV 13) koje sadrži tri dodatna serotipa u odnosu na 10-valentno (PCV 10). Prema preporukama Hrvatskog pedijatrijskog društva cjepivo PCV 13 prikladnije je za Hrvatsku zato što su upravo ti dodatni serotipovi kod nas učestali i problematični zbog visoke otpornosti na antibiotike. Jedan od njih, serotip 19, ujedno uzrokuje i najgore oblike pneumokoknih bolesti, a javlja se kod čak 47% djece mlađe od pet godina.

Nedavni okrugli stol na temu “Cijepljenje protiv pneumokoka ulazi u kalendar cijepljenja, što dalje?“ okupio je vodeće stručnjake, specijaliste infektologije i pedijatrije, koji su svako sa svojeg stajališta pojasnili važnost uvođenja ovog cjepiva u kalendar.

“Treba znati da od pneumokoknih bolesti obolijevaju uglavnom zdrava djeca te cijepljenje samo rizičnih skupina nikako nije dovoljno za zaštitu cjelokupne populacije. Što se tiče odabira cjepiva između PCV 13 i PCV 10, a uzevši u obzir distribuciju i zastupljenost serotipa u Hrvatskoj, nema dileme da prednost dajemo cjepivu PCV 13. No što će biti i krajnji odabir za uvođenje u Nacionalni kalendar, odlučit će zdravstvene vlasti te visina cijene i mogućnosti budžeta. Ipak, uvođenje bilo kojeg cjepiva bolje je rješenje od trenutačnog”, istaknuo je prof. dr. sc. Goran Tešović, dr. med., specijalist infektologije i pedijatrijske infektologije, pročelnik Zavoda za infektivne bolesti djece na Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević“.

I prim. Jadranka Kelečić, dr. med., specijalist pedijatrije, uži specijalist kliničke imunologije i alergologije iz KBC-a Zagreb, smatra da bi PCV 13 bilo bolje rješenje te pozdravlja uvođenje cjepiva u kalendar jer su iskustva iz zemalja koje već provode cijepljenje vrlo dobra. Djeca nemaju nuspojava. Inače, država trenutačno osigurava besplatno cijepljenje protiv pneumokoka za osobe visokog rizika kao što su dijabetičari, oboljeli od karcinoma, oboljeli od kroničnih plućnih bolesti, imunološki bolesnici i srčani bolesnici, a svi oni dobivaju cjepivo PCV 13.

“Već se niz godina bavim ovom tematikom te radim kao imunolog i pratim djecu s kroničnim bolestima. Imam dugogodišnje iskustvo s cijepljenjem protiv pneumokoka, još otkad smo ih cijepili 7-valentnim cjepivom. Kada se uspoređuju podaci iz literature u zemljama koje su prvo imale 7-valentno cjepivo i potom uvele ono 13-valentno, uočavamo znatan pad pobolijevanja od invazivnih pneumokoknih bolesti, kao i drugih pneumokoknih bolesti. Ako gledamo u tom kontekstu, uvijek je bolje odabrati cjepivo s više serotipa. No to ne znači da ovo s manje serotipa neće imati svoj učinak”, naglasila je prim. Kelečić.

Kada cjepivo postane dio Nacionalnog kalendara cijepljenja, djeca će se cijepiti u dobi od dva, četiri i dvanaest mjeseci.

Uvođenje novog cjepiva događa se u svjetlu opadanja procijepljenosti u Hrvatskoj te istovremenog jačanja različitih protivnika cijepljenja, što za posljedicu može imati izloženost epidemijama zaraznih bolesti za koje smo mislili da su iskorijenjene, poput nedavnog slučaja ospica. Dok Hrvatska bilježi trend porasta broja roditelja koji odbijaju cijepiti svoju djecu, u razvijenim društvima, gdje je visoka svijest stanovnika o ovoj problematici, poput Švicarske ili Švedske, nemaju obvezu cijepljenja. Unatoč tome, kod njih se čak 95% stanovništva odlučuje na cijepljenje na dobrovoljnoj bazi. Cijepljenje je promijenilo povijest, kako medicine tako i ljudskog društva smanjivši mortalitet i pobol od zaraznih bolesti.

Inače, bakterija Streptococcus pneumoniae ili pneumokok uzrokuje upale sinusa, bronha, pluća, uha, a može uzrokovati i upalu moždanih ovojnica (meningitis) ili otrovanje krvi.

Riječ je o bakteriji koja je iznimno rasprostranjena, često otporna na antibiotike, a najopasnija za djecu vrtićkog uzrasta. Međutim, može biti vrlo kobna i za stariju populaciju koja je često u kontaktu s djecom, pogotovo kad je riječ o upali pluća. Estonija i Hrvatska jedine su zemlje članice Europske unije u kojima dosad nije uvedeno obavezno cjepivo protiv pneumokoka.

Danijela Petrov/Ordinacija.hr magazin

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!