Psiholozi upozoravaju da ponavljane lažne uzbune i izloženost prijetećim sadržajima mogu pojačati stres, anksioznost i osjećaj nesigurnosti.
Lažne dojave o bombama u školama i brojnim drugim institucijama, koje posljednjih postaju sve učestalije, ponovno su otvorile pitanje utjecaja ovakvih događaja na mentalno zdravlje djece i odraslih. Iako su se dojave pokazale neistinitima, kako ističu iz Psihološkog centra Carpe Diem, njihov učinak na osjećaj stresa, nesigurnosti i mentalnog zdravlja općenito ne može se podcijeniti.
– Djeca i mladi osobito su osjetljivi na osjećaj nesigurnosti i prijetnje. Važno je naglasiti kako stres ne proizlazi samo iz velikih, dramatičnih događaja, već često i iz niza više manjih, ponavljajućih stresnih situacija. Upravo takvi „mali stresovi“, poput učestalih uzbuna, prekida nastave i izloženosti lošim vijestima mogu imati kumulativni učinak i dugoročno biti jednako, a potencijalno i više opterećujući – poručuju iz centra.
Dodaju i kako je u ovakvim okolnostima ključno osigurati djeci stabilnost, osjećaj sigurnosti i prostor za izražavanje osjećaja. Roditelji i djelatnici odgojno obrazovnih ustanova stoga bi trebali poticati otvorene razgovore, slušati bez osuđivanja te pružiti jasne i točne informacije, prilagođene dobi te na smiren i obazriv način.
– Dodatni izazov predstavlja činjenica da su djeca i mladi danas izloženi velikoj količini negativnih i prijetećih sadržaja putem medija i društvenih mreža. U vremenu kada se brzo šire neprovjerene ili lažne vijesti, osjećaj opasnosti može biti pojačan, a granica između stvarne i percipirane prijetnje sve teže razlučiva. Kontinuirana izloženost takvim sadržajima može povećati anksioznost, osjećaj naučene bespomoćnosti te nesigurnosti općenito – upozoravaju.
Voditelj Psihološkog centra Carpe Diem Domagoj Dalbello ističe kako smo kao ljudi često skloni usmjeriti se na negativne i prijeteće vijesti i sadržaje, bolje ih pamtiti te više razmišljati o njima što je osobito rizično upravo za djecu koja često nemaju dovoljno iskustva prepoznati istinu od lažnih vijesti te koja su često u osjetljivim razvojnim fazama. Također, stalna izloženost prijetećim sadržajima može stvoriti osjećaj da je svijet opasnije mjesto nego što uistinu jest što može dovesti do osjećaja anksioznosti i nemira, što je svakako loše za mentalno zdravlje i zdrav razvoj.
– U ovakvim situacijama djeca često ne reagiraju samo na konkretan događaj, već na ukupni osjećaj nesigurnosti koji se postupno izgrađuje. To može dovesti do kontinuirane tjeskobe te problema sa spavanjem i koncentracijom. Zato je iznimno važno da odrasli razgovaraju s djecom o lažnim vijestima i važnosti provjeravanja izvora informacija, da ne pojačavaju paniku te da pomognu djeci kroz prisutnost i razgovor s djecom o onome što vide i čuju, što često može samo po sebi biti velika pomoć kako bi se vratio osjećaj sigurnosti – ističu iz centra te pozivaju institucije i medije na odgovorno izvještavanje bez dodatnog širenja straha.
(Ordinacija.hr)
