Terapeutska moć igre

dijete, lisce

Dok odrasli primarno pričaju o svojim problemima i izražavaju svoje osjećaje i misli na verbalan način, djetetu je najprirodniji način izražavanja kroz igru i njezin svijet simbola.

Terapija igrom je pristup u radu s djecom zasnovan na razvojnim principima, u kojem se koriste terapeutske moći igre kako bi se prevenirale ili razriješile socioemocionalne poteškoće djeteta.

Dok odrasli primarno pričaju o svojim problemima i izražavaju svoje osjećaje i misli na verbalan način, djetetu je najprirodniji način izražavanja kroz igru i njezin svijet simbola. Zahtjevi za razgovorom koji uključuju verbalnu artikulaciju njihovih osjećaja, misli i značenja djeci mogu biti preteški, ograničavajući i nesukladni s njihovim razvojnim sposobnostima. Igra osigurava djeci, u njihovom prirodnom ambijentu, komunikaciju s vlastitim osjećajima i uvidima o sebi, drugima i vanjskom svijetu. Ona je djetetov prirodni instrument kroz koji uči, izražava svoje emocije, ali i probleme te frustracije. Intrinzično motivirana i predstavlja način na koji djeca istražuju i ovladavaju sobom i svijetom koji ih okružuje. Igra predstavlja most između vanjske realnosti i djetetovog unutarnjeg svijeta mašte.

Zašto terapija igrom?

Terapija igrom pomaže djetetu da:

  • dosegne razinu funkcioniranja potrebnu za njegov optimalan rast i razvoj,
  • razvije učinkovitije strategije ponašanja,
  • izgradi coping mehanizme suočavanja i nošenja u teškim situacijama,
  • razvije nova i kreativna rješenja za probleme s kojima se suočava,
  • nauči prihvatiti sebe i druge,
  • nauči kako doživjeti i izraziti osjećaje na socijalno prihvatljiv način,
  • nauči nove socijalne vještine,
  • poveća svoje samopouzdanje i samopoštovanje,
  • razvije samovrednovanje i bude sigurnije u vlastite sposobnosti.

Kome je namjenjena terapija igrom?

Terapija igrom prikladna je za rad s djecom u dobi od tri do 12 godina. Prema svojim principima ovaj oblik terapijskog rada koristi se u radu s velikim brojem teškoća s kojima se djeca suočavaju:

Stresni i traumatični događaji:

  • rastava roditelja,
  • odlazak ili smrt člana obitelji ili ljubimca,
  • dolazak prinove u obitelji,
  • preseljenje,
  • hospitalizacija, oboljenje djeteta ili bliske osobe
  • zlostavljanje, zanemarivanje...

Emocionalni i ponašajni problemi:

  • problemima u pažnji i koncentraciji
  • strahovi, fobije, tjeskoba, anksioznost
  • nemir, prkos, ljutnja i agresivno ponašanje,
  • depresija, izrazita tuga i plačljivost
  • nesamostalost, nesigurnost
  • česte promjene raspoloženja, burne emocionalne reakcije, teškoće samokotrole
  • teškoće u odnosu sa vršnjacima: sukobi, teškoće uspostavljanja suradnje, povlačenje
  • teškoće u odnosu sa odraslima (roditelji, odgajatelji, učitelji)
  • međuvršnjačko zlostavljanje (“bullying”)
  • poteškoće u savladavanju školskog gradiva

Tjelesni simptomi:

  • psihosomatski simptomi bez medicinskog uzroka (npr. trbuhobolja, glavobolja)
  • nemogućnost kontrole ili zadržavanje stolice,
  • nekontrolirano mokrenje (enureza),
  • problemi sa spavanjem (noćne more i stahovi, buđenja)
  • nekontrolirani pokreti, tj. tikovi

Teškoće u razvoju:

  • Teškoće iz autističnog spektra,
  • Razvojno zaostajanje, intelektualne teškoće, tjelesni invaliditet
  • Selektivni mutizam

Koje su faze terapije igrom i koje je očekivano trajanje same terapije čitajte za 14 dana.

Više o terapiji igrom saznajte u Kabinetu Korneo.

Autorica teksta: Asja Dubravčić, mag. rehab. educ., praktičar terapije igrom

Opširnije o autoricama Kabineta Korneo, njihovim uslugama i razvojnim programima možete pročitati na Korneo.hr  ili im možete postaviti pitanje u našoj rubrici Halo doktore.

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!