Tjeskoba je automatski odgovor našeg organizma na situacije u kojima smo u opasnosti, kada smo pod prijetnjom ili kada smo u stresnoj situaciji.
Tjeskoba koja nastaje u vrlo stresnim situacijama, poput onih kada se brinemo o budućnosti svojeg zaposlenja ili ispita koji je idući dan je čisto normalna.
No, ako zbog ovog emocionalnog poremećaja ne možete normalno funkcionirati iz dana u dan, tada se radi o tjeskobi ili anksioznosti koju je potrebno liječiti. Drugim riječima, kada tjeskoba počne utjecati na osobu svaki dan, na primjer, kada osoba počne izbjegavati posao ili druženje s prijateljima, tada je stanje već zabrinjavajuće.
Postoji nekoliko vrsta tjeskobnih poremećaja, a to su: opsesivno-kompulzivni, panični i posttraumatski stresni poremećaj, te poremećaj socijalne anksioznosti i različite fobije.
Jeste li vi tjeskobni?
Tjeskoba je poremećaj zbog kojih osoba može početi izbjegavati svakodnevne situacije, ili na njih reagirati vrlo negativno te se zbog toga može početi povlačiti u sebe.
Koje dijagnoze uključuju anksioznost?
Osoba koja pati od tjeskobe cijelo je vrijeme zabrinuta i napeta, a često neočekivano srce počne jako lupati te osjeća paniku u prsima. Osim toga, osobe koje pate od opsesivno-kompulzivnih poremećaja često smatraju da će se nešto loše dogoditi ako stvari nisu posložene na određeni način ili ako nešto nije učinjeno kako je ta osoba navikla ili isplanirala. Osobe koje pate od PTSP-a često se osjećaju kao da je opasnost iza svakog ugla, i upravo to im otežava svakodnevno funkcioniranje i kretanje. Osobe koje pate od socijalne anksioznosti – izbjegavaju situacije u kojima se mogu pronaći u nepoznatom društvo, kao što se i ne osjećaju sigurno u gužvama i velikim društvima.
Simptomi variraju od osobe do osobe, ovisno o obliku tjeskobe, no najčešći zajednički simptomi su teško fokusiranje, napetost i nervoza, nemirnost, gledanje znakova opasnosti, kao i strahovanje, a mnogi ne mogu zbog tjeskobe niti pravilno ili racionalno razmišljati. Osim psihičkih, pojavljuju se i mnogi fizički simptomi, poput jakog lupanja srca, napetost mišića, znojenja, čestog pražnjenja, malaskavosti i nesanice, a također osoba može patiti i od glavobolje.
Pokušajte si pomoći sami!
Ako sami prepoznajte u jednom ili više ovih simptoma, vrijeme da je krenete s liječenjem. Možete si sami pokušati pomoći jednostavnim metodama, a ako one ne pomagnu – savjetujemo da posjetite stručnjaka.
- Prvo se zapitajte koliko stresan život vodite – u današnje vrijeme vrlo je lako izgubiti se u brigama i stresu koje kući donosite s posla, a zatim se još bavite kućnim poslovima i obiteljskim problemima. Pokušajte izdvojiti barem jednu, iako bi najidealnije bilo tri večeri koje ćete posvetiti sebi i onome u čemu uživate.
- Razmislite imate li dovoljno emocionalne podrške od strane svojih bližnjih, te pitate li ih uopće za pomoć u trenutcima kada vam je ona potrebna.
- Zapisujte stvari koje vam stvaraju tjeskobu – pisanje se često povezuje s izbacivanjem negativnih osjećaja, pa će baš zato zapisivanje istih biti poput terapije!
- Počnite se baviti vježbama za opuštanje – jogom i pilatesom. One će pomoći da preuzmete kontrolu nad disanjem, kao što će opustiti i mišiće. Svaka druga tjelovježba također je odlična za izbacivanje negativnih osjećaja, a i luči se hormon sreće, endorfin, koji će vam odmah dati svjetliju sliku o svijetu!
Pročitajte zašto mnogi zamjene napad panike za srčani udar, a otkrivamo vam i instant rješenje za kontrolu stresa!
Foto: Shutterstock
G. Horvat
