Umirovljenici, naučite kako pametno iskoristiti slobodno vrijeme

par-stariji-veza-sreca-brak-ljubav

Kvalitetno planiranje umirovljenja može i te kako pomoći da se u mirovini osjećate dobro! Umirovljenici u prosjeku dobivaju 50 sati slobodnog vremena tjedno i zato ga je potrebno pametno iskoristiti.

Mnogi će reći da umirovljenici u Hrvatskoj teško žive, a financijske statistike to i potvrđuju. Naime, prosječna starosna mirovina za 40 i više godina staža u Hrvatskoj iznosi tek nešto više od 3300 kuna.

Osim udara na kućni budžet, odlazak u mirovinu i sa strane psihološke prilagodbe može mnogim osobama donijeti poteškoće. Posao i rad za ljude imaju višestruki značaj i korist. Osim očite financijske važnosti i osiguranja egzistencije, rad unosi strukturu u našu svakodnevicu, daje nam osjećaj vlastite vrijednosti i važnosti, a za mnoge je i izvor socijalnih odnosa. Ljudi koji iskreno vole svoju profesiju i uživaju u svom radu nakon odlaska u mirovinu često se mogu osjećati pomalo izgubljeno. Neograničeno slobodno vrijeme i potpuna izmjena svakodnevne rutine predstavljaju ogromnu promjenu koja je izazov kojem se ponekad teško prilagoditi.

Planiranje odlaska u mirovinu

Istraživanja pokazuju da je za dobru prilagodbu na mirovinu izuzetno važno pravodobno i kvalitetno planiranje umirovljenja. Planiranju mirovine treba pristupiti s više aspekata. Uputno je već desetak godina prije odlaska u mirovinu posvetiti se planiranju financija. Naime, kod većine korisnika mirovine prihodi se smanje za oko 50 posto, što predstavlja veliki udar na kućni budžet.

Mjere štednje mogu bitno pripomoći, a što ranije počnete štedjeti, to bolje. Pokušajte također u svoj financijski plan uključiti i otplatu svih kredita prije nego odete u mirovinu. Raspitajte se o mogućnosti ulaganja novca, čime se možete osigurati od gubitka vrijednosti dugogodišnje ušteđevine zbog inflacije.

Financijska edukacija i dobra informiranost preduvjeti su kvalitetnog financijskog planiranja mirovine. Osim o financijama, vrlo je važno pravodobno se raspitati i informirati o svim pravnim pitanjima i pitanjima zdravstvenog osiguranja nakon umirovljenja. Kako bi vam umirovljenički dani bili što ljepši, dobro zdravlje je jedan od ključnih preduvjeta i u njega treba početi ulagati što ranije.

Usvojite zdrave životne navike i redovito vježbajte, kako biste u mirovni bili vitalni i bez problema trčali za unučićima.

Slobodno vrijeme u mirovini – zadovoljstvo ili teret

Slobodno vrijeme nešto je o čemu treba na vrijeme početi razmišljati. Statistike pokazuju da umirovljenici u prosjeku dobivaju 50 sati slobodnog vremena tjedno. Ovo dodatno vrijeme, iskoristite li ga dobro, može biti izvor zadovoljstva, ali isto tako može postati teret ako ne promislite što s njim.

Isplanirajte aktivnosti koje će vam omogućiti da i u mirovni ostanete produktivni, kreativni, aktivni i uključeni u društveni život. Osim provođenja vremena s obitelji i prijateljima, razni klubovi umirovljenika, planinarska društva i mjesne zajednice mogu biti odličan izvor novih poznanstava i zabavnih te kvalitetnih aktivnosti.

Ovakvi klubovi često organiziraju razne radionice, edukacije, izlete u prirodu i odlaske na kulturne događaje. Uvijek je korisno okružiti se ljudima koji dijele vama slične interese te se susreću sa sličnim poteškoćama. Neizmjereno je važno da, jednom kad odete u mirovinu, ne prestanete učiti. Raspitajte se o programima učenja za treću životnu dob. Mnoga sveučilišta treće životne dobi svojim korisnicima nude programe obrazovanja iz stranih jezika, opće kulture, informatike, kreativne radionice te razne programe vježbanja.

Vrijeme usvajanja novih znanja

Istraživanja pokazuju da su osobe koje u mirovini uče i bave se hobijima boljeg tjelesnog i psihičkog zdravlja te dulje žive. Ako ste u mogućnosti, okušajte se i u volontiranju u obližnjoj školi, bolnici ili nekoj humanitarnoj organizaciji. Pomaganje drugima pridonosi osjećaju osobnog zadovoljstva i vrijednosti.

Osim osobne pripreme, važno je pripremiti i ljude s kojima ste bliski. Razgovarajte o promjenama koje će mirovina donijeti sa svojim partnerom, djecom i prijateljima. Ne bojte se s njima podijeliti svoje strahove i brige. Socijalna potpora neizmjerno je važna u svakom prijelaznom razdoblju života, pa tako i u ovom.

Živite li s partnerom, dogovorite se zajednički o važnim stvarima kao što su financije ili preseljenje nakon odlaska u mirovinu. Naposljetku valja reći da je osim planiranja, ključ kvalitetne pripreme za mirovinu i jasna vizualizacija vašeg budućeg umirovljeničkog života – kojim se hobijima želite početi baviti, koje odnose želite obnoviti, koje životne navike želite usvojiti ili promijeniti. Kad jednom stvorite jasnu sliku o ovome, bit će vam i mnogo lakše poduzeti potrebne korake kako biste je realizirali. Na taj vas način vaš novi život nakon umirovljenja neće zateći nespremne.

Prilika za osobni rast

Imajte na umu da je svaka životna promjena stresna, no ona je istovremeno i prilika za osobni rast i nove uzbudljive mogućnosti. Stoga neka vas mirovina ne plaši – ona i te kako može biti početak jednog novog, aktivnog i ispunjenog života.
"U mirovini osoba može raditi sve ono što doista želi i što nije stigla u radno aktivno doba. Može usvajati nova znanja, stjecati nove društvene kontakte, učenjem jačati mentalnu kondiciju, sve iz osobnog zadovoljstva i bez prisile. Takav privilegij slobodnog izbora ne daje nam niti jedna životna dob osim  treće",  istaknula je prof. psihologije Jasna Čurin.

 Prati nas na Viber Public Chatu!