Vika, bijes i lupanje vratima nisu jedina posljedica svađa – velike količine ljutnje povezane su i sa srčanim bolestima.
Umjeren bijes, kažu stručnjaci, nije problem. Zapravo, izražavanje
ljutnje može biti dobra stvar; činjenica kako možemo reći kada nam nešto smeta svakako je pozitivna kvaliteta. No eksplozivne osobe koje bacaju predmete i viču na druge ljude
pod većim su rizikom od srčanih bolesti, jednako kao i oni koji bijes zatomljuju u
sebi. Bilo koja od ove dvije krajnosti predstavlja velik problem.
Učinak ljutnje na srce
Kako točno ljutnja doprinosi srčanim bolestima? Stručnjaci nisu sigurni, no
smatraju kako bijes ima direktan psihološki učinak na srce i arterije. Emocije
poput ljutnje i neprijateljstva aktiviraju proizvodnju hormona stresa, uključujući adrenalin i korizol, koji onda ubrzavaju otkucaje srca
i disanje i daju novu dozu energije. Krvni tlak također raste jer se krvne
žile skupljaju.
Iako ovakav stresni odgovor mobilizira u slučaju nužde i opasnosti, ako se
javlja prečesto uzrokuje oštećenja. Srce pumpa krv
jače, razina glukoze u krvi raste, a sve to šteti stijenkama arterije. No,
ljutnja nije jedini krivac – isti učinak na rizik
od srčanih bolesti imaju i depresija i tjeskoba.
Emocije i srce
Prema studiji koja je uključila 44 istraživanja, a objavljena je u časopisu Journal
of the American College of Cardiology, postoji
jaka veza između srčanih bolesti i emocija. Točnije, ljutnja i neprijateljstvo
povezani su sa većim brojem srčanih tegoba kod inače zdravih ljudi. Također, ishodi kardiovaskularnih bolesti lošiji su kod pacijenata koji se nose s kroničnom ljutnjom i neprijateljskim osjećajima.
Neki liječnici idu tako daleko da ljutnju nazivaju rizičnim faktorom kardiovaskularnih oboljenja
na koji se može utjecati, jednako kao što ljudi mogu sniziti kolesterol i krvni
tlak.
Lako se ljutite? Evo nekoliko savjeta kako možete bijes i način na koji se s
njim nosite dovesti pod kontrolu. Sljedeći put kada se naljutite, a srce vam
počne ubrzano kucati, probajte ove trikove:
- Shvatite kako nećete ništa postići ako za sve krivite druge ljude, čak i ako oni jesu odgovorni za problem.Zapravo trebate promijeniti perspektivu gledanja na cijelu situaciju.
- Upitajte se hoće li problem koji vas toliko ljuti biti doista važan i za pet godina? Ili pet sat, odnosno pet minuta?
- Pričekajte do sutra – ako i dalje osjećate ljutnju, tek onda krenite rješavati problem. Nije dobro reagirati afektu, već se treba sabrati, ohladiti i, ponekad, prespavati svađu.
- Znajte kako ponašati se ljutito
nije isto što i pokazati kako vam je stalo do nekog problema, situacije
ili događaja.
D.Š.
