Aortna stenoza je srčana greška u kojoj promijenjeni aortni zalistak sužuje otvor (ušće) samog zalistka koji se nalazi između lijeve klijetke i aorte i na taj način predstavlja mehaničku fiksnu prepreku ispumpavanju krvi iz samog srca.
U srcu postoje
četiri srčana zalistka koji se nalaze između srčanih šupljina i velikih krvnih
žila. Propusni su samo u jednom smjeru, poput ventila. Građeni su od elastičnih
listića ili kuspisa. Samo jedan od njih (mitralni – između lijeve pretklijetke
i lijeve klijetke) je dvolističan, a ostala tri su trolistična. Aortni zalistak
može prirođeno biti dvolističan. To je najčešća prirođena anomalija u građi aortnog
zalistka koja može biti uzrokom stenoze. Kao posljedica promjena (prirođenih ili
stečenih) na srčanim zaliscima, nastaje smanjenje ili u najtežim slučajevima
gubitak njihove funkcije. Dolazi do sužavanja otvora kroz koje se ispumpava krv – stenoza ili zalisci
postaju kruti i neelastični tako da više ne zatvaraju samo ušće, već ono postaje
propusno i u suprotnom smjeru – insuficijencija. Jedna od sve češćih stečenih
srčanih grešaka u starijoj životnoj dobi je upravo aortna stenoza.
Prije je njen najčešći
uzrok bila reumatska vrućica (upalna reakcija u srcu, koži i zglobovima kao
komplikacija bakterijske upale grla streptokokom). Danas je upotrebom
antibiotika liječenje bakterijske upale grla i prevencija nastanka komplikacija
uspješna, a reumatska vrućica kao uzrok navedene srčane greške rijetka. No, produljenjem
očekivanog trajanja života u razvijenim zemljama, gdje i mi spadamo, u starijoj
životnoj dobi se ispoljavaju znakovi
aterosklerotske bolesti koja zahvaća i srčane strukture. Dolazi do degenerativnih
promjena (propadanja ) listića zalistka s učestalim taloženjem kalcija u njima.
Aortna stenoza se najčešće
ispoljava osjećajem nedostatka zraka,
zaduhom, u početku u naporu, a kasnije i u mirovanju. Pojava napada noćnog gušenja i nakupljanje tekućine u
plućima (plućni edem) prate uznapredovalu grešku. Isto tako česti simptom
(znak bolesti) je i bol u prsištu (stenokardija). Pojava kratkotrajnih nesvjestica (sinkopa) ili u blažim oblicima omaglica,
je rjeđa, no izuzetno prognostički značajna. Ako se javljaju u naporu, posljedica
su niskih vrijednosti krvnog tlaka, a one u mirovanju značajnih, pa i
smrtonosnih aritmija. Međutim, simptomi bolesti dugo vremena ne moraju biti
izraženi. Nakon pojave simptoma sam klinički tijek bolesti je ubrzan i preživljavanje bez operacijskog liječenja zamjene
zalistka umjetnim iznosi obično dvije do pet godina.
Dijagnoza aortne stenoze
se može postaviti već samim slušanjem srca i pipanjem arterijskog pulsa te karakterističnim
nalazom u standardnom elektrokardiogramu (EKG ) ako su promjene prisutne. Krvni
tlak je obično nizak i izražena arterijska hipertenzija govori protiv
značajnije stenoze. Osnovna dijagnostička pretraga je ultrazvučni pregled srca s kolor doplerom. Sama težina greške se
procjenjuje prema veličini suženog
otvora aortnog zalistka i određivanjem razlike
tlaka (gradijentom) kroz njega. Blaži oblici aortne stenoze se liječe
lijekovima uz redovne kardiološke kontrole svakih šest mjeseci. To omogućuje
pravovremeno postavljanje indikacije za kirurško liječenje zamjenom oštećenog zalistka umjetnim (mehaničkim koji zahtijeva trajnu terapiju protiv zgrušavanja krvi ili
biološkim koji su naročito pogodni u
visokoj životnoj dobi jer ne zahtijevaju antikoagulatnu terapiju). Oko 40 posto
bolesnika s aortnom stenozom ima prisutnu i koronarnu bolest srca (anginu
pectoris). Zbog toga se u prijeoperacijskoj obradi tijekom invazivne
kardiološke obrade – kateterizacije srca
istovremeno radi i koronarografija (kontrasno snimanje srčanih arterija).
Ovisno o nalazu koronarografije, tijekom same operacije zalistka se mogu
napraviti i srčane premosnice (by pass).
Operacijsko liječenje se značajno produžuje život i poboljšava njegova
kvaliteta.
