Bolesti srca

srce-puls1

Već smo ranije naglasili da je osnovni preduvjet zdravog srca normalna građa i funkcija svih srčanih struktura, uredno stvaranje i provođenje srčanih impulsa, zdrave srčane arterije te normalna sposobnost kontrakcije stanica srčanog mišića.

Stoga se bolesti srca mogu podijeliti u četiri velike skupine :

  • Poremećaje u građi srčanih struktura kao što su prirođene srčane greške (posljedica raznih poremećaja tijekom razvoja srca u trudnoći, virusnih infekcija majke, nasljednih opterećenja, izloženosti nekim štetnim utjecajima iz okoline ili posljedica unošenja raznih toksičnih tvari u organizam majke - droga, neki lijekovi, alkohol), stečene srčane greške koje se razvijaju kod prethodno zdravog srca kao posljedica upalnih promjena drugih organa (poglavito ranije neliječene i ponavljajuće angine u dječjoj dobi), progredirajućih aterosklerotskih procesa u starijoj životnoj dobi koji dovode do oštećenja srčanih zalistaka, uživanje intravenoznih opojnih sredstava, kao posljedica srčanog infarkta i dr.
  • Poremećaj ritma i smetnje provođenja - koje obuhvaćaju poremećaje u samom stvaranju srčanog ritma, smetnje provođenja duž normalnih srčanih provodnih putova, prijevremeni srčani udarci iz srčanih klijetki ili pretklijetki (poznati kao "ekstrasistole"), lupanja srca, ubrzani srčani ritam kao posljedica normalnog, no bržeg rada srca (normalno pri trčanju, uzbuđenju) ili kao posljedica ubrzanog rada srca kao znak poremećaja u stvaranju i provođenju srčanih podražaja.
  • Bolest srčanih (koronarnih) arterija od kojih su najpoznatiji i najvažniji srčani infarkt i angina pectoris.
  • Bolesti srčanog mišića i osrčja - od kojih su najvažnije upale srčanog mišića (miokarditisi) i upale osrčja (vanjske srčane ovojnice - perikarditisi), tumori srca i osrčja, nakupljanje tekućine u osrčju, pucanje i raslojavanje stijenki aorte i dr.

SrceDijagnoza bolest srca i velikih krvnih žila započinje uzimanjem podataka o tegobama radi kojih bolesnik dolazi kardiologu (tzv. anamneza) na koju se nadovezuje fizikalni pregled (detaljni vanjski pregled cijelog tijela - promatranje, opipavanje i slušanje), te snimanje 12 - kanalnog EKG - a (elektrokardiograma). Nakon toga je neophodno učiniti ultrazvuk srca s kolor doplerom (nezaobilazni standardni dio osnovnog kardiološkog pregleda u današnje vrijeme) koji pruža uvid u građu i funkciju srčanih struktura i velikih krvnih žila. Dobiveni podaci omogućuju otklanjanje subjektivnih tegoba kao posljedica bolesti srca i krvnih žila ili se temeljem njih postavlja sumnja na bolest istih.

Često je neophodno učiniti dodatne neinvazivne kardiološke pretrage, bilo da bi se isključila srčana bolest, bilo da bi se ista detaljno i potpuno definirala (ergometrijsko testiranje ili test opterećenja na pokretnoj traci, 24 - satni holter i krvnog tlaka, dopler krvnih žila) ambulantno, u kardiološkim poliklinikama, odnosno invazivne pretrage (koronarografija, elektrofiziološko ispitivanje i dr.) koje se rade isključivo u bolnicama u laboratorijima za invazivnu kardiološku dijagnostiku. Nakon tako provedene kardiološke obrade i dobivene dijagnoze, prema principima utemeljenima na najnovijem medicinskom znanju, započinje se liječenje.

 Prati nas na Viber Public Chatu!