Koronarna ili ishemička bolest srca

Srce

Koronarna ili ishemička bolest srca je karakterizirana većim ili manjim aterosklerotskim plakovima (naslagama) i suženjima unutar šupljine srčanih (koronarnih) arterija koji dovode do smanjenja ili potpunog prekida prokrvljenosti pojedinih dijelova srčanog mišića u području tako promijenjenih arterija.

SrceLjudsko srce kuca oko 100, 000 puta u 24 sata i svaki put snažnim stezanjem izbacuje krv u organizam, što podrazumijeva da je i samo bogato  mrežom srčanih arterija koje ga snabdijevaju krvlju i kisikom.

Opskrba srca krvlju odvija se preko dvije srčane ili koronarne arterije - lijeve i desne koje se granaju u najsitnije ogranke tako da u svaku srčanu stanicu dolazi potrebna količina kisika iz krvi. Sve značajne promjene u srčanom arterijskom optoku krvi se uglavnom događaju u početnim dijelovima velikih arterija. Jaka suženja njihovih šupljina, preko 70 posto, više ne osiguravaju dovoljnu opskrbu srčanih stanica krvlju kod povećanih potreba (kao pri naporima, skoku krvnog tlaka, pojavi ubrzanog rada srca), pa nastaje prolazno smanjenje prokrvljenosti (tzv. ishemija) koje većinom uzrokuje snažnu bol u prsima. Naglo začepljenje na mjestu ranijih suženja šupljina koronarnih arterija ugruškom ili plakom dovodi do prekida optoka krvi i propadanja stanica. Nastaje srčani infarkt s većim ili manjim područjem odumrlih stanica.

No, ako su se prethodno razvile obilne prirodne premosnice - kolaterale između velikih srčanih žila, preusmjeravanje krvi u njih omogućuje da se i kod naglog začepljenja žila prokrvljenost ugroženih dijelova srca ipak održi i stanice "prežive".  

Koronarna bolest se može pojaviti u nekoliko kliničkih oblika od kojih je najvažnija pojava prsnih bolova. Prsni bolovi kraćeg trajanja koji prestaju nakon obustavljanja provocirajućih uzroka koji su ih izazvali (kao što je fizički napor, uzrujavanje, izlaganje hladnoći) ili nakon uzimanja lijeka, znak su prolaznog smanjenje prokrvljenosti ili ishemije dijela srčanog mišića (bolesti poznate još kao angina pektoris). Jaka neprolazna trajna prsna bol uvijek pobuđuje sumnju na srčani infarkt. Na žalost, prsna bol nije stalan znak koronarne bolesti. Ishemija može biti "nijema", prisutna, ali bez bolova i može se dijagnosticirati samo prolazno u trenutku trajanja ili kao trajno prisutne ožiljne promjene (kao posljedice nastanka srčanog infarkta) na temelju karakterističnih promjena u EKG - u. Zato za neke ljude kažemo da "su prehodali srčanih infarkt".

Bol u prsimaKatkada se koronarna bolest može očitovati kao srčana slabost koja dovodi do sve izraženijeg popuštanja srca kao pumpe i najčešće je posljedica propadanja srčanog mišića nakon srčanog infarkta. Česta posljedica koronarne bolesti su razne, po život opasne aritmije, osobito u ranim fazama razvoja srčanog infarkta, no i nakon njega, mnogo puta s neizvjesnom prognozom unatoč najsuvremenijem liječenju. No, svakako je najozbiljnija posljedica koronarne bolesti iznenadna smrt zbog smrtonosne aritmije - fibrilacije ventrikula.

Koronarna bolest je u današnje moderno doba u razvijenim zemljama jedan od najvažnijih uzroka smrtnosti, koji se pravodobnom dijagnostikom i liječenjem može značajno smanjiti. Zato je vrlo važno, kako za liječnika, tako i za pacijenta na vrijeme prepoznati znakove koji pobuđuju sumnju u postojanje bolesti.

 Prati nas na Viber Public Chatu!