Pšenične klice - jačaju imunitet i srčani mišić, a poboljšavaju i vid!

Pšenične

Klijati možete svašta - žitarice, sjemenke, orašaste plodove, grahorice... Postupak je isti, razlikuje se samo dužina klijanja.

Vjerojatno se neki od vas pitaju, zašto bismo išta klijali kad su sve te namirnice ionako zdrave, nutritivno bogate i ukusne. Odgovor je jednostavan, zato što klijanjem postaju još kvalitetnije i bogatije.

Pšenične klice nam npr. daju dvostruko više vlakana nego komad pšeničnog kruha, a klijanjem se u njima količina vitamina povećava, kao i razni probavni enzimi i nutrijenti.

Proklijana zrna pšenice izrazito su zdrava jer su bogata vitaminima E, C, B, aminokiselinama, bjelančevinama, vlaknima, mineralima poput fosfora, kalija, magnezija.

Radi toga štite i jačaju naš imunitet i srčani mišić, snižavaju štetni LDL-kolesterol i trigliceride, pozitivno djeluju na živčani sustav, štite nas od stresa, blagotvorno djeluju na probavu, probavnu mikrofloru i stimulaciju crijeva. Duža upotreba pšeničnih klica poboljšava vid, pozitivno djeluje na zube, kosu, nokte i kožu.

Ako želite izgubiti na težini, uvrstite pšenične klice u prehranu jer su tvrde i zahtijevaju duže žvakanje. Dužina konzumacije klica utječe na osjećaj sitosti i smanjuje količinu druge hrane koja se unosi. Možete ih žvakati same, ali i stavljati u razne salate, omlete, pomiješati s povrćem koje jedete za prilog ili od njih ispeći kruh. Takav kruh, koji se često naziva i esenski jer se pojavljuje još u starim aramejskim rukopisima, u Esenskom evanđelju mira, sadrži manje glutena, ali oni koji imaju intenzivniju osjetljivost na gluten ili celijakiju neka ipak ne konzumiraju ovakav kruh.

Kako klijati pšenicu?

Pšenicu prvo morate namočiti u čistoj, mlakoj vodi, najbolje u omjeru 2:1. Upotrijebite čistu staklenku, u nju stavite pšenicu, prelijte je mlakom vodom i prekrijte gazom. Gazu možete učvrstiti gumicom. Ostavite da stoji preko noći, zatim procijedite i teglu opet prekrijte gazom. Vodu od namakanja nemojte bacati, iskoristite je za smoothie, juhu ili neka druga jela.

Klice ispirite jednom ili dvaput dnevno dok ne narastu jedan do dva centimetra. Prilagodite učestalost vlaženja klica vremenskim uvjetima. Kada je vrijeme vlažnost zraka viša, ne morate ih toliko često vlažiti vodom. Klice uvijek moraju biti vlažne, ali ne posve mokre. Ako imate bocu za prskanje, možete njome poprskati zrna. Ako želite da klice pozelene, stavite ih nakon dva-tri dana na sunce, da se aktivira klorofil. Možete ih spremiti u hladnjak, ali upotrijebite ih kroz nekoliko dana i za svaki slučaj ih svaki dan isperite vodom.

U slučaju da ne možete ili ne želite sami klijati pšenicu, ali i druge žitarice, sjemenke, grahorice, obratite se Kliconoši. Iza ovog simpatičnog imena kriju se u klice i razne namirnice zaljubljeni gastroentuzijasti. Kad nemam vremena za klijanje, obavezno svoje klice nabavljam baš od Kliconoša, koji osim svojih proizvoda uvijek ponude i pregršt savjeta i sugestija kako da njihove klice najbolje iskoristim i kombiniram u jelima. Osim raznih klica i pšenične trave nude i predivno mikrozelenje, povrće i ono što mene naročito oduševljava - jestivo cvijeće, no to ću obraditi i približiti vam u nekoj od idućih tema. Dotad mi veselo kličite i klijajte - sami ili s Kliconošom!

Salata od pšeničnih klica, mladog špinata i bresaka

Sastojci za 2 osobe:

  • 150 g pšeničnih klica
  • 200 g mladog špinata
  • 2-3 zrele breskve
  • 50 g krupno narezanih lješnjaka
  • maslinovo ili neko drugo ulje po želji
  • bijeli vinski ocat
  • malo himalajske soli i svježe mljevenog papra

Priprema:

Špinat operite i ocijedite, pomiješajte sa pšeničnim klicama. Dodajte krupno narezane lješnjake i narezane breskve. Prelijte mješavinom ulja po želji i octa. Začinite. Ovu salatu možete obogatiti i nekim mladim sirom, kravljim ili kozjim.

Meni se svidio svjež i oštar okus klica gorušice pa sam dodala i njih.

Dobar tek!

 

 Prati nas na Viber Public Chatu!