Abeceda orašastih plodova

Orasasti plodovi, badem

Orašasti plodovi postali su super hrana! Krcati su zdravim masnoćama i nutrijentima, poglavito vitaminom E, folnom kiselinom, magnezijem, amino kiselinama... a svi oni igraju ulogu u sprječavanju bolesti srca.

Orašasti plodovi također sadrže biljne sterole koji se obično dodaju margarinu kako bi se smanjila apsorpcija kolesterola.

Međutim, ne treba pretjerivati s količinom plodova koju konzumirate. "Povećanje konzumacije orašastih plodova, kao dio inače mudre prehrane, može značajno utjecati na povišenje razine kolesterola", tvrdi dr. Joan Sabate sa Sveučilišta Loma Linda u Kaliforniji.

Kada se koji orašasti plod jede?

Kolesterol

Iako su istraživači Sveučilišta Loma Linda ustanovili da svi orašasti plodovi pomažu sniziti razinu lošeg kolesterola (LDL-a), za ovu su zadaću najprikladniji bademi, australski orah i pekan orasi.

Prema istraživanjima, konzumacija četvrtine šalice badema dnevno snižava LDL kolesterol za 4.4 posto, dok je jednom kanadskom studijom dokazano kako 74 grama badema dnevno može sniziti razinu LDL-a za čak 9,4 posto. Držite se propisane količine jer bademi također sadrže puno kalorija.

Jednako tako, australski su stručnjaci pokazali kako 90 grama australskog oraha dnevno može smanjiti razinu kolesterola za 5,3 posto.

Studija objavljena u časopisu Journal of Nutrition tvrdi da je za 16,5-postotno smanjenje razine LDL-a potrebno jesti veće količine pekan oraha, a pri tom se ispitanici nisu udebljali.

Idu godine? Bacite se na lješnjake!

Lješnjaci su izvrsni za obnovu kože i njen razvoj, tvrdi Kumud Gandhi, istraživačica hrane. "Oni su puni vitamina E i esencijalnih masnih kiselina koje održavaju stanice jedrima ispod kože, podupiru ju i sprječavaju bore".

Za mladoliku kožu i zdravi ten preporučuje osam lješnjaka četiri ili pet puta tjedno.

Neplodnost

Za bolje stvaranje spermija potrebni su određeni nutrijenti, a kolonu predvodi selen, tvrdi babica Zita West. Preporučuje brazilske orahe koji su njime krcati, a dovoljno je pojesti dva ili tri dnevno.

Dijabetes

Mnogo je dokaza kako kikiriki može zaštititi od dijabetesa, žučnih kamenaca i metaboličkog sindroma. Istraživači Sveučilišta u Torontu smatraju kako on pozitivno djeluje na promjenu broja masnih stanica (lipida) u krvi, sprječava stanično oštećenje i upale. Kikiriki slovi kao jedan od afrodizijaka, s obzirom da može libido prebaciti u višu brzinu.

Dobar je izvor niacina, folne kiseline, mangana, cinka, te vitamina D i E, a osim što pomaže u obrani od dijabetesa, također smanjuje razinu kolesterola u krvi. Najbolje ga je jesti neljuštenog jer tada ima više vitamina i minerala.

Jedite 30 grama dnevno, što je jednako maloj žlici. Ne moramo ni spomenuti da se trebate kloniti slanog kikirikija.

Jednako tako, pistacio može poslužiti u borbi protiv šećerne bolesti. "Ako se jede poslije namirnica koje su bogate ugljikohidratima, kao što je bijeli kruh, pistacio može sniziti njihovu apsorpciju te tako sniziti razinu šećera u krvi", tvrde stručnjaci Sveučilišta u Torontu.

Kanadski su stručnjaci također ustanovili kako pistacio pomaže ukrotiti glad jer kontrolirati hormone koji ju stimuliraju, te tako poboljšati dugoročno kontroliranje razine šećera u krvi. "Nezasićene masnoće iz pistacija dokazano pomažu sniziti loš kolesterol (LDL) i povećati dobar HDL) koji štiti srce", prokomentirao je stručnjak za zdravlje R.R. Kasliwal.

Hmmm, što sam htio reći?

Ako vaše pamćenje više nije britko, na svakodnevni meni uvrstite orahe i bademe. Samo 45 grama oraha dnevno, otprilike 15 velikih polovica, može pomoći smanjiti oštećenje pamćenja povezano sa starenjem. Kada pogledate sam oblik ovog ploda, vidjet ćete da on čak i nalikuje na mozak!

Stručnjaci Sveučilišta Tufts u Bostonu tvrde kako velika količina alfalinolne kiseline i drugih polifenola koji djeluju kao antioksidansi – blokiraju signale koji uzrokuju oštećenje u moždanoj mreži. Više od 60 posto ovog ploda su upravo masti. Bogati su vitaminom C i E, kalcijem magnezijem i željezom.

Rak pluća

"Poznato je kako E vitamin štiti od određenih oblika raka, a veći unos gama-tokoferola, oblika E vitamina, može smanjiti rizik od razvijanja raka pluća", tvrdi autorica studije Ladia Hernandez.

Njeno je istraživanje uključilo 18 ispitanika koji su jeli 68 grama pistacija dnevno kroz četiri tjedna i 18 osoba u kontrolnoj skupini koji nisu dodali pistacio svojoj uobičajenoj prehrani.

Na kraju studije, osobe koje su jele pistacio imale su višu razinu gama-tokoferola u krvi.

Liječnici preporučaju nezasoljeni pistacio jer previše soli može povisiti krvni tlak. Međutim, učinak na kolesterol je isti kod obje vrste.

Težina pod kontrolom

Bademi mogu biti vaši saveznici pri mršavljenju, tvrde istraživači Sveučilišta Purdue u Indiani. Ispitanici su konzumirali 56 grama badema (otprilike 24 komada) dnevno kroz razdoblje od deset tjedana, a nisu se nimalo udebljali. Smatraju kako je za ove rezultate odgovorno svojstvo badema da ostavljaju osjećaj sitosti. Naime, ispitanici su dulje osjećali sitost, te tako nisu jeli drugu hranu.

K. Pužar

 Prati nas na Viber Public Chatu!