Baš kao i stanje na vagi, i zdravlje zubi otkriva kako se vaši mališani hrane

dijete

Zašto je stalno ponavljanje o prednostima uravnotežene prehrane važno kada govorimo o djeci? Osim što su u razvoju i rade sve što vide da rade roditelji?

Nažalost, baš kao i odrasli, i djeca pate od debljine, muku muče s kilogramima, sve češće i kardiovaskularnim bolestima, dijabetesom... Zato je usvajanje zdravih navika od malih nogu od iznimne važnosti, a educiranjem djece o pravilnoj prehrani bavi se i projekt “Vrtim zdravi film”, i to već punih deset godina! Što u prehrani radimo dobro, a što još moramo popraviti, upitali smo nutricionisticu kompanije Nestlé Koraljku Novinu Brkić.

Projekt “Vrtim zdravi film” ove godine obilježava 10 godina postojanja. Kakvi su vaši zaključci u tom periodu, koji su osnovni problemi kada je riječ o zdravoj prehrani kod djece? I imate li podatke koliko se ti problemi razlikuju u svijetu i kod nas, pratimo li svjetske trendove?

Programi kao što je “Vrtim zdravi film” našem su društvu prijeko potrebni jer brojna istraživanja upućuju na problem prekomjerne težine i debljine u djece. Ovo možemo potkrijepiti i podacima iz istraživanja koje u sklopu projekta provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo, čiji posljednji rezultati govore da učenicima i njihovim roditeljima još uvijek nedostaje znanja o važnosti pravilne prehrane i vježbanja. Potvrđen je i negativan trend odstupanja od stručnih preporuka: primjerice, preporučenih pet obroka dnevno ima svega 35% učenika, svega 16,5% zadovoljavajuće je tjelesno aktivno, a stalno se povećava broj sati provedenih pred ekranima izvan potreba školovanja. Upravo je to vrijednost projekta “Vrtim zdravi film” – mi ne samo da iznosimo statistiku i govorimo o problemu nego u suradnji s HZJZ-om i Hrvatskim školskim sportskim savezom kao partnerima aktivno radimo na educiranju i aktivaciji djece. U budućnosti planiramo uključiti još više učenika, roditelja i škola.

Je li i dalje činjenica da djeca “ne vole” povrće i zdravu hranu ili možemo napokon reći da to polako postaje mit?

Opet ću spomenuti istraživanje HZJZ-a koje je pokazalo da voće svaki dan jede 69,6% učenika, a povrće 53,6% učenika. Ono što je potrebno jest stalno podsjećati djecu i nuditi im povrće i voće kao zdravu varijantu. Te namirnice trebaju biti i jesu dio školskog menija, što je iznimno važno jer se čak 47,5% učenika hrani u školskoj kuhinji, no jednako tako je važna i uloga roditelja. Trebamo kod kuće iznova ponavljati zašto je dobro jesti povrće, a svako će dijete s vremenom otkriti nekoliko vrsta povrća koje voli. Bez obzira na to koliko bili uvjereni da se vaše dijete pravilno hrani, prostora za poboljšanje uvijek ima.

Dojenje ima brojne prednosti za zdravlje djeteta, ali što kada majka ne može dojiti?

Postoji li razlika između izbirljivog djeteta i djeteta koje ne voli određene namirnice?

Postoji razlika jer, ako dijete ne voli neku namirnicu, ne samo da je ne jede u bilo kojem obliku nego i prepoznaje taj okus kao dio nekog drugog jela. S druge strane, izbirljivci će namirnicu jesti, ali samo u određenom obliku, na primjer jest će naribanu mrkvu, ali ne i mrkvu narezanu na kolutiće u juhi. S izbirljivom djecom može se raditi polako i postupno, što uključuje dugotrajan rad s terapeutima i psiholozima, dok će nutricionist istovremeno paziti da takvo dijete, bez obzira na svoje specifičnosti, ima uravnoteženu prehranu.

Kako ispravno uvoditi zdrave namirnice u dječju prehranu? Je li uopće potrebno siliti dijete da jede nešto što ne želi?

Od prvog dana dohrane djecu treba upoznavati s namirnicama različitih okusa, oblika, tekstura, pripremljenima na različite načine. Kad je dijete dovoljno veliko, treba mu pokazati sirovu namirnicu, gdje raste, igrati se s nekom od njih i tako učiti dijete da prihvaća nove namirnice i okuse. Odlična je metoda korištenja voća i povrća u crtanju ili oblikovanju jer na taj način dijete kroz igru prihvaća novu namirnicu.

Neki roditelji griješe kada nastoje natjerati dijete da pojede sve s tanjura. Djecu ne treba siliti jesti ako su pojela dovoljno i postoje opravdani razlozi. Općenito govoreći, nema jednog pravila koje vrijedi za sve, svako je dijete priča za sebe i tako mu treba pristupati.

Sekundarno utapanje – prepoznajte simptome i spasite život djetetu!

Koliko i kako se naše prehrambene navike mijenjaju kroz život?

Usvajanje pozitivnih navika djece dugotrajan je proces u kojem svi moraju sudjelovati – od roditelja, vrtića i škola do predstavnika industrije i nadležnih institucija. Navike se mijenjaju ovisno o dobi, zdravstvenom stanju, našim prioritetima i motivaciji. Nikad nije kasno početi s prakticiranjem dobrih navika, ne samo onih vezanih uz prehranu nego i uz što više kretanja i tjelesne aktivnosti. Djeci moramo mi sami postaviti dobar primjer, poticati ih, ne odustajati. Institucije isto čine svoje s postojećim programima, kao što i mediji sve više prostora posvećuju ovoj temi. Na ovaj način svi zajedno učimo jedni od drugih i stječemo ključna znanja koja će nas potaknuti na promjene životnog stila prema boljem.

Šesti i sedmi razred ključno su razdoblje u kojemu još možemo potencijalno utjecati na učenike i učenice i pokrenuti ih u dobrom smjeru. Upravo zato smo i projekt “Vrtim zdravi film” usmjerili prema tim generacijama, kako bismo ih kroz edukaciju i dobar primjer osnažili da nastave sa zdravim navikama tijekom cijelog života.

Kada govorimo o djeci, koje se najčešće bolesti i poremećaji vezani za prehranu javljaju?

Prekomjerna tjelesna težina i debljina uzrok su danas najvećeg broja nezaraznih bolesti: kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa II te, ne manje važno, gubitka funkcionalnosti sustava za kretanje – kosti i mišići postaju opterećeni prevelikim teretom. Kod djece ne treba zaboraviti ni karijes kao jedan od pokazatelja ne samo higijene zuba već i konzumacije slatkiša i slatkih pića.

Što biste savjetovali roditeljima koji se previše ili premalo brinu o dječjoj prehrani?

Kako u svemu, tako ni u ovom slučaju nijedan ekstrem nije dobar. Roditeljima i djeci uvijek savjetujemo da slijede jednostavnu i lako pamtljivu shemu tanjura pravilne prehrane kako bi za svaki obrok mogli uočiti koliko je obrok uravnotežen. Zlatno je pravilo pet porcija voća i povrća dnevno (3 + 2), a za gašenje žeđi najpoželjnije piće uvijek je voda. Pružanje podrške roditeljima i djeci na usvajanju zdravih navika nešto je što zahtijeva ulaganje truda i vremena, no rezultati onda zasigurno neće izostati.

Foto: Arhiva, Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!