Kako studenti mogu podići svoju razinu energije? Istraživanja su pokazala kako je 30 posto njih noćni tip (najaktivniji su nakon dva sata poslijepodne, a 25 posto su jutarnji tip).
“Hrvatski sustav studentskih restorana i menza ima prostor za napredovanje, ali i nudi mogućnosti pametnog izbora”, rekla je nutricionistkinja, klinička dijatetičarka Tena Niseteo, dipl. ing. preh. teh. na predavanju “Mozak voli zdravo” u organizaciji studenstke udruge eStudent.
Tena Niseteo, dipl. ing. preh. teh.
“Fokus studentskog menija je sušto prehranjivanje. Studenti ne dobivaju nutrijenti koji su im, s obzirom na vrstu napora, najpotrebniji. Recimo nije ista prehrana za studenta Ekonomskog fakultetu i Kineziološkog fakulteta. No s obzirom da Hrvatska nije ‘fast food’ nacija, jer za to nemamo novaca, ni menze ne nude isključivo brzu hranu. Iako je malen, izbor postoji. Umjesto da studenti ujutro za doručak pojedu krafnu, pecivo ili loš sendvič, neka uzmu bogati sendvič s jogurtom. Svaka menza ima jogurt”, kaže nutricionistkinja Niseteo.
Dala je i zgodan savjet kako birati “pametno”:
“Ne jedite ono što vaša prabaka ne bi prepoznala. Prirodan oblik ribe nije panirani štapić, prirodan oblik kokoši nije meso samljeveno u hrenovku. Od čega su rađeni slani štapići? Prema njihovom izgledu teško je reći”.
Pametne vs. glupe masti
Upravo štapići sadrže hidrogenirane masti i transmasne kiseline, odnosno “glupe masti”. Za rad mozga potrebene su kvalitetne, “pametne” masti, npr. maslinovo, suncokretovo, laneno, bučino ulje, maslac… Osim nezasićenih mansih kiselina mozgu je neophodna i voda.
“Čak 85 posto mozga je voda i fosfolipidi, odnosno masti. Osim što se studenti nepravilno hrane, zaboravljaju na regularnu hidrataciju oganizma. Kava, ledeni čajevi i sokovi su nutricionistički neprihvatljivi. Treba se konzumirati voda. I tijelo nije kao autombil da ga se natanka jednom pa vozi neko vrijeme. Treba se steći navika da tijekom čitavog dana pijete malo po malo. Kada osjetite žeđ tijelo je već teško dehidrirano”, upozorila je Niseteo.
Kako studenti mogu podići svoju razinu energije? Istraživanja su pokazala kako je 30 posto njih noćni tip (najaktivniji su nakon dva sata poslijepodne, a 25 posto su jutarnji tip).
“Glavnu ulogu ima dopamin, hormon koji potiče koncentraciju. Kod jutarnjih tipova on je najviši ujutro, a pada u poslijepodnevnim satima. Kada dopamin padne studenti vole konzumirati glukozu i ugljikohidrate koji su uistinu daju mozgu energiju. Jedu slatkiše, čokolade, grickalice, npr. čips, slani štapići, ispijaju kave. No bilo bi bolje da konzumiraju namirnice koje su izvor aminokiseline tirozina. On je prekursor za stvaranje novog dopamina, a naći ćete ga u jajima, kravljem siru, fermentiranim mliječnim proizvodima (npr. jogurt), puretini, kikirikiju, orašastim plodovima, sjemenkama. Kod noćnih tipova razina dopamina je niska ujutro, a visoka poslijepodne. Navedene namirne trebau konzumirati kada je razina niža, odnosno ujutro”, objasnila je Niseteo.
Uz njezino predavanje na Prehrambenom biotehnološkom fakultetu važnosti tjelesne aktivnosti šričao je plivač Gordan Kožul, a o (bez)glutenskoj prehrani nutricionistkinja Sanja Ćosić, dipl. ing. preh. teh.
“PBF sam završila prije sedam godina. Dvorana nije nikada bila ovako puna. Često mi se obraćaju studenti, mladi ljudi za savjete o pravilnoj prehrani. Cilj im nije da dobro izgledaju, nego da se zdravo hrane i ne unose loše namirnce u organizam. Pravilna prehrana postaje pravi pokret među mladim ljudima. To je lijepo zaključiti”, dodala je Niseteo.
Mia Bednaž
Foto: Shutterstock
