Maslac ili margarin: što odabrati i u kojoj količini?

Maslac margarin shutterstock 276347294

Maslac i margarin su oblikom, pa i konzistencijom vrlo slični, no proces njihoe proizvodnje sasvim je drugačiji.

Dok je maslac dobiven iz mlijeka te ga čovječanstvo koristi još od starih vremena, margarin se proizvodi industrijski, a proizveden je tijekom prošlog stoljeća u Francuskoj s ciljem da se stvori jeftinija verzija maslaca za niže klase.

Maslac je dobiven iz mlijeka, odnosno vrhnja procesom bućkanja, a margarin iz biljnih ulja postupkom očvršćivanja biljnih ulja i masti. Maslac je prehrambeni proizvod životinjskog porijekla, dok je margarin industrijski proizvod dobiven iz namirnica biljnog porijekla – objašnjava Dana Mrvić, magistrica nutricionizma iz savjetovališta Nutricionist d.o.o.

Nutritivna svojstva maslaca i margarina

Mrvić navodi kako se maslac ima visok sadržaj masti i to najviše zasićenih masti, uz to sadrži kolesterol te se mogu naći i manje količine ostalih mliječnih nutrijenata, poput bjelančevina, vitamina i to uglavnom onih topivih u mastima A, D, E i K i minerali kao što je kalcij. Uz to, u maslacu se nalazi i omega 6 te omega-3 masne kiseline, ističe kako je važno naglasiti da sastav maslaca ovisi o izvornoj namirnici – mlijeku, odnosno ispaši životinje.

Margarin je isto tako prvenstveno masna namirnica koja osim zasićenih masti sadrži i nezasićene masne kiseline. Nekada su margarini sadržavali visok udio trans masnih kiselina. Danas se novim tehnološkim procesima taj udio smanjuje. Najčešće tvrdi margarini sadrže više trans masnih kiselina od mekših, mazivijih margarina u kojima dominiraju polinezasićene masne kiseline - navodi Mrvić. 

Baš zbog velikog udjela trans masnih kiselina, margarin je dugo bio na lošem glasu, no danas, zahvaljujući napretku tehnologije, na tržištu se mogu pronaći margarini koji imaju manji udio trans masnih kiselina te su obogaćeni antioksidansima poput vitamina A, D i E, omega tri masnim kiselina i biljnih sterola.

Jesti maslac ili margarin?

Generalno pravilo je kako je najbolja opcija ona prirodna. Tako vrijedi i za maslac, osobito onaj dobiven od mlijeka pašnih životinja koje obiluje omega 6 i omega 3 masnim kiselinama, vitaminima, mineralima i lecitinom. Ove komponente mogu neutralizirati potencijalno štetan učinak zasićenih masti i kolesterola – savjetuje nutricionistica.

Uz to, ističe kako se na dnevnoj bazi ne bi trebalo konzumirati više od jedne ili dvije žlice maslaca, a i ta brojka ovisi o tome koliko smo drugih masnoća životinjskog porijekla konzumirali, a koje se nalaze u namirnicama poput vrhnja i fast food hrane. 

Pogledajte top 12 namirnica za zdrave krvne žilea saznajte i što jesti kada žudite za slatkim, slanim ili alkoholom!

Foto: Shutterstock

G.H. 

 Prati nas na Viber Public Chatu!