Mediteranska prehrana je zlatni standard za zdravlje i dugovječnost

Morska riba orada rajcica feferoni paprika cesnjak limun mediteranska prehrana shutterstock 283355051

Je li mediteranska prehrana još uvijek zlatni standard?

Ovim pitanjem otvoren je 1. Međunarodni kongres Hrvatskoga društva nutricionista i dijetetičara “Nutricionizam i dijetetika 2016” koji je 10. i 11. lipnja 2016. okupio u Zagrebu tristotinjak sudionika iz devet europskih zemalja.

U uvodnom predavanju o mediteranskoj prehrani predsjednik Hrvatskoga liječničkog zbora prof. dr. sc. Željko Krznarić potvrdio je da ona jest ogledni model prehrane za zdravlje i dugovječnost:

"Ovaj način prehrane uključuje lokalne namirnice te nosi značajnu ekonomsku i zdravstvenu vrijednost. Ujedno ima snažnu kulturološku dimenziju u smislu očuvanja tradicije, zaštite lokalnih receptura i načina pripreme hranem zajedničkog objedovanja i načina života. Mediteranska dijeta podrazumijeva i umjerenu tjelesnu aktivnost, odmor i specifične lokalne rituale."

Pomaže u liječenju debljine 

Povoljan utjecaj mediteranske prehrane na zdravlje dosad su potvrdila brojna svjetska i domaća istraživanja. Primjerice, u Klinici za pedijatriju KBC-a Zagreb 2013. godine pokrenut je terapijski projekt za pretilu djecu u dnevnoj bolnici, s ciljem liječenja debljine i prevencije kasnijih komplikacija. Mediteranska dijeta pokazala se najboljim modelom za postizanje zdravih prehrambenih navika.

Osim o problemu debljine, na kongresu se puno raspravljalo i o sigurnosti i kvaliteti hrane.

Sigurnost hrane

Prof. dr. sc. Mirjana Hruškar sa zagrebačkoga Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta navela je da, prema istraživanju Hrvatske agencije za hranu, čak 32% ispitanika smatra da će hrana koju jedu vjerojatno naštetiti njihovu zdravlju. Hrvati su najzabrinutiji ostacima pesticida u hrani te kvalitetom i svježinom hrane, kao i genetski modificiranom hranom. Stručnjaci pak ističu da se radi zaštite potrošača danas provode učestale kontrole te informiranje o pravilnom rukovanju hranom.

Dodaci prehrani

No, pritom su posebna priča dodaci prehrani u sve raširenijem trendu samoliječenja.

Dr. sc. Lea Pollak, voditeljica Odjela za dodatke prehrani i biološki aktivne tvari u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, upozorila je da dodaci prehrani pripadaju pod Zakon o hrani, pa se na njima ne provode toliko učestale analize kao na lijekovima. Zbog toga je, kaže, potrebno opsežnije praćenje sigurnosti (nutrivigilancija) dodataka prehrani.

Veće priznanje profesije

Doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender, predsjednica Organizacijskog odbora kongresa “Nutricionizam i dijetetika 2016” koji je održan uz podršku Ministarstva zdravlja i Ministarstva poljoprivrede, istaknula je pak da je profesija nutricionista i dijetetičara u Hrvatskoj sve traženija i prepoznatljivija, ali ipak nije adekvatno prepoznata u okviru zdravstvenog sustava.

Sudionici kongresa upućuju zamolbu Ministarstvu zdravlja za uvrštavanje zanimanja nutricionist/dijetetičar u Uredbu o nazivima radnih mjesta u javnim službama, s obzirom da to zanimanje još uvijek nije navedeno u službenim klasifikacijama zanimanja.

Masna jetra - poziv na uzbunu

I.V.

Foto: Shutterstock, Goran Stanzl/Pixsell   

 Prati nas na Viber Public Chatu!