Osnovne greške nezdrave prehrane

dorucak, cornflakes, obrok, prijateljice

Donosimo nekoliko najvažnijih navika kojih nismo svijesni, a koje smanjuju kvalitetu naše prehrane.

Ne raspoznajemo dobre masnoće od loših

Nisu sve masnoće loše za naše zdravlje - i ulja mogu biti zdrava! Nezasićene masnoće su izrazito važne za naše neurološko zdravlje i zdravlje krvožilnog sustava. Mononezasićene masnoće sadrže esencijalne masne kiseline koje su nužne za pravilan rad organizma: smanjuju rizik od razvijanja raka dojke i debelog crijeva, te obiluju vitaminom E, koji je glavni saveznik zdrave i lijepe kože.

Transmasne kiseline su tekuća ulja koja su pretvorena u kruto stanje procesom hidrogenizacije, a sastojak su mnogih prethodno pripremljenih obroka i namirnica kako bi se one očuvale. Ove su masti također povezane s povećanim rizikom razvijanja srčanih bolesti. Za razliku od njih, predvodnici "zdravih masnoća", omega-3 masne kiseline, ubrzavaju metabolizam, štite nas od stresa, snizuju kolesterol i čine prvu liniju obrane srca od bolesti.

Dobar izvod mononezasićenih i polinezasićenih masti su ribe, orašasti plodovi, avokado, ulje soje i kanole.

Želimo uštedjeti na količini

Ljudi misle kako kupovanje velikih pakiranja znači uštedu novca, međutim, to nije povoljna kupovina kada je u pitanju naše zdravlje jer sadrži previše kalorija, tvrdi nutroicionistkinja Karen Weber Cullen s Medicinskog fakulteta Baylor u Houstonu.

Kada kupimo veće ili obiteljsko pakiranje nekog jela, vjerujemo kako će ono dulje trajati, a mi ćemo uštedjeti novac, međutim, vrlo je vjerojatno kako se nećemo moći kontrolirati i pojest ćemo više nego što nam treba. Stručnjaci savjetuju pravilo dlana – jedna porcija trebala bi biti velika poput vašeg dlana (veća za muškarce, manja za djecu). Za većinu obroka odaberite po jednu vrstu proteina, škroba, povrća i voća prema principu pravila dlana.

Ne brojimo kalorije iz sokova

Ova zabluda je odgovorna za nesvjesno debljanje, s obzirom da ne brojimo dodatne kalorije koje svakodnevno unosimo putem sokova. Gazirana pića sadrže stotine praznih kalorija koje vaše tijelo neće iskoristiti za sagorijevanje masnih naslaga, nego suprotno – za njihovo stvaranje!

Jednako tako i voćni sokovi sadrže mnogo šećera, ali njihova se konzumacija preporučuje zbog velike količine antioksidansa i drugih nutrijenata koje sadrže. Kako biste izvukli najbolje iz soka, odaberite 100-postotni voćni sok sa što manje šećera ili se poslužite provjerenim trikom – razrijedite sok vodom.

Ako je za vas voda preobično piće, na izboru su vam mnogi čajevi koji su dobrobitni za zdravlje i ne sadrže mnogo kalorija.

Ne znamo prave znakove gladi

Za hranom često posežemo iz navike ili dosade: mislimo kako bismo trebali jesti, ali u stvari nismo posebno gladni. Isto tako ćemo poželjeti slistiti one kolače ako ih vidimo izložene na pultu u slastičarnici, iako smo malo prije jeli i nismo gladni.

"Ako ne znate kada ste gladni, ne znate kada ste siti, pa tako ni ne znate kada biste trebali prestati jesti", tvrdi nutricionistkinja Elisabeth Politi sa Sveučilišta Duke. Ona savjetuje nekoliko koraka koji bi vam mogli pomoći osvijestiti način na koji jedete:

  • Opustite se prije obroka i ocijenite razinu gladi na ljestvici od jedan (najgladniji) do sedam (siti)
  • jedite polako, pauzirajući između zalogaja. Počnite  rezati novi komad hrane TEK kada progutate prethodni
  • kada završite s obrokom, ocijenite razinu gladi, tj. sitosti. Cilj je ostati između 2,5 i 5,5 kako ne biste bili pregladni, ali nikako previše siti kada prestanete jesti. Osjećaj sitosti će nastupiti tek 20-minuta nakon obroka.

Ovisni smo o mikrovalnoj pećnici

Ubrzani ritam života, posao i mnoge obveze natjerale su nas na posljednje utočište – mikrovalnu pećnicu. Ovakav način prehrane (hidrogenizirane masti iz prerađenih namirnica i prethodno napravljenih obroka koji su smrznuti) nas ne opskrbljava dovoljnom količinom nutrijenata i vlakana, koje pak trebate nadoknaditi.

Riješenje je svježe voće, povrće i dodaci prehrani.

K. Horvat

 Prati nas na Viber Public Chatu!