Donosimo nekoliko najvažnijih navika kojih nismo svijesni, a koje smanjuju kvalitetu naše prehrane.
Ne
raspoznajemo dobre masnoće od loših
Nisu sve masnoće loše za naše zdravlje – i ulja mogu biti zdrava! Nezasićene masnoće
su izrazito važne za naše neurološko zdravlje i zdravlje
krvožilnog sustava. Mononezasićene masnoće sadrže esencijalne masne kiseline koje
su nužne za pravilan rad organizma: smanjuju rizik od razvijanja raka dojke i
debelog crijeva, te obiluju vitaminom E, koji je glavni saveznik zdrave i
lijepe kože.
Transmasne
kiseline su tekuća ulja koja su pretvorena u kruto stanje procesom
hidrogenizacije, a sastojak su mnogih prethodno pripremljenih obroka i
namirnica kako bi se one očuvale. Ove su masti također povezane s povećanim
rizikom razvijanja srčanih bolesti. Za razliku od njih, predvodnici
“zdravih masnoća”, omega-3 masne kiseline, ubrzavaju metabolizam,
štite nas od stresa, snizuju kolesterol i čine prvu liniju obrane srca od
bolesti.
Dobar
izvod mononezasićenih i polinezasićenih masti su ribe, orašasti plodovi,
avokado, ulje soje i kanole.
Želimo uštedjeti na količini
Ljudi
misle kako kupovanje velikih pakiranja znači uštedu novca, međutim, to nije
povoljna kupovina kada je u pitanju naše zdravlje jer sadrži previše kalorija,
tvrdi nutroicionistkinja Karen Weber Cullen s Medicinskog fakulteta Baylor u
Houstonu.
Kada kupimo veće ili obiteljsko pakiranje nekog jela,
vjerujemo kako će ono dulje trajati, a mi ćemo uštedjeti novac, međutim, vrlo
je vjerojatno kako se nećemo moći kontrolirati i pojest ćemo više nego što nam
treba. Stručnjaci savjetuju pravilo dlana – jedna porcija trebala bi biti
velika poput vašeg dlana (veća za muškarce, manja za djecu). Za većinu obroka
odaberite po jednu vrstu proteina, škroba, povrća i voća prema principu pravila
dlana.
Ne brojimo kalorije iz sokova
Ova zabluda je odgovorna za nesvjesno debljanje, s obzirom
da ne brojimo dodatne kalorije koje svakodnevno unosimo putem sokova. Gazirana
pića sadrže stotine praznih kalorija koje vaše tijelo neće iskoristiti za
sagorijevanje masnih naslaga, nego suprotno – za njihovo stvaranje!
Jednako tako i voćni sokovi sadrže mnogo šećera, ali njihova
se konzumacija preporučuje zbog velike količine antioksidansa i drugih
nutrijenata koje sadrže. Kako biste izvukli najbolje iz soka, odaberite
100-postotni voćni sok sa što manje šećera ili se
poslužite provjerenim trikom – razrijedite sok vodom.
Ako je za vas voda
preobično piće, na izboru su vam mnogi čajevi koji su dobrobitni za zdravlje i
ne sadrže mnogo kalorija.
Ne znamo prave znakove gladi
Za hranom često posežemo iz navike ili dosade: mislimo kako
bismo trebali jesti, ali u stvari nismo posebno gladni. Isto tako ćemo
poželjeti slistiti one kolače ako ih vidimo izložene na pultu u slastičarnici,
iako smo malo prije jeli i nismo gladni.
“Ako ne znate kada ste gladni, ne znate kada ste siti,
pa tako ni ne znate kada biste trebali prestati jesti”, tvrdi
nutricionistkinja Elisabeth Politi sa Sveučilišta Duke. Ona savjetuje nekoliko
koraka koji bi vam mogli pomoći osvijestiti način na koji jedete:
- Opustite se prije obroka i ocijenite razinu gladi na
ljestvici od jedan (najgladniji) do sedam (siti) - jedite polako, pauzirajući između zalogaja. Počnite rezati novi komad hrane TEK kada progutate
prethodni - kada završite s obrokom, ocijenite razinu gladi, tj.
sitosti. Cilj je ostati između 2,5 i 5,5 kako ne biste bili pregladni, ali
nikako previše siti kada prestanete jesti. Osjećaj sitosti će nastupiti tek
20-minuta nakon obroka.
Ovisni smo o mikrovalnoj pećnici
Ubrzani ritam života, posao i mnoge obveze natjerale su nas
na posljednje utočište – mikrovalnu pećnicu. Ovakav način prehrane
(hidrogenizirane masti iz prerađenih namirnica i prethodno napravljenih obroka
koji su smrznuti) nas ne opskrbljava dovoljnom količinom nutrijenata i vlakana,
koje pak trebate nadoknaditi.
Riješenje je svježe voće, povrće i dodaci prehrani.
K. Horvat
