Stručnjaci savjetuju kada i s kojom namirnicom započeti dohranu djeteta

beba,

Idealni način prehrane za dojenčad tijekom prve godine života je dojenje, a ako majka iz nekog razloga ne može dojiti, nutritivne potrebe dojenčadi zadovoljit će dojenačke formule.

Isključivo dojenje ili dojenačke mliječne formule preporučuju se tijekom prvih četiri do šest mjeseci života nakon čega se postupno uvodi dohrana. S navršenih 6. mjeseci isključivo mliječna prehrana više nije dostatna za rast i razvoj dojenčadi jer ne može podmiriti energijske i neke nutritivne potrebe starije dojenčadi.

Prema Europskom društvu za pedijatrijsku gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu dohrana je sva ona, tekuća ili kruta, hrana koja nije majčino mlijeko ili dojenačka formula.

Za uvođenje dohrane ne postoji točno određena točka u vremenu, nego bi u vremenskom periodu od navršenog 17. tjedna života pa do 26. tjedna života, kada je dojenčad fiziološki, imunološki i psihomotorički zrela, postupno trebalo započeti uvođenje krutih namirnica i obogatiti djetetovu prehranu.

Pripremite povrće na način koji će djeca obožavati!

S kojom namirnicom započeti dohranu?

Roditelji su najčešće u dilemi s kojom namirnicom započeti dohranu, međutim jedinstvene preporuke ne postoje i upravo je to razlog zašto postoji više različitih kalendara dohrane. Uvođenje dohrane razlikuje se ovisno o tradiciji, podneblju i prehrambenim navikama roditelja no svakako je potrebno započeti s uvođenjem lakše probavljivih i sezonski dostupnijih namirnica.

Među prvim namirnicama koje se uvode najčešće su voće (banana, jabuka, kruška) i žitarice (proso, kukuruz, riža), a cijeli kalendar dohrane i pregršt maštovitih recepata možete pronaći u aplikaciji Bebin kalendar dohrane.

Kada govorimo o teksturi hrane, dohranu treba započeti s glatkim kašicama, nakon čega između šestog i desetog mjeseca postupno treba prijeći na kašice s teksturom, dakle na gušću i grudastu hranu. Važno je zapamtiti da se namirnice uvode postupno, dakle jedna po jedna nova namirnica svaka dva do tri dana, da bi se vidjelo izaziva li određena namirnica neželjene reakcije ili neke simptome. Novija istraživanja ističu da ne bi trebalo odgađati uvođenje alergenih namirnica u prehranu zdrave dojenčadi, već ih uvoditi kao i svu ostalu hranu u prehranu.

U slučaju prisutnosti alergije u djeteta na pojedine namirnice, davanje istih treba prestati sve dok liječnik ne utvrdi da je dijete „preraslo“ alergiju.

Nuditi namirnicu dok dijete ne prihvati

Ne posustajte ako dijete neku namirnicu ne prihvaća iz prvog pokušaja jer su znanstvena istraživanja pokazala da je potrebno čak 8 do 15 puta ponuditi djetetu istu namirnicu da bi ju u konačnici prihvatilo. Takvu namirnicu možete djetetu dati uz neku koju već voli kako bi olakšali prihvaćanje novog okusa.

Napravite sami kašice za vaše dijete

Od ostalih preporuka važno je istaknuti da se pripremljena dojenačka hrana ne smije soliti i da se kravlje mlijeko kao temeljno može uvrstiti u prehranu tek nakon navršene prve godine života.

Zaključno, pravovremeno uvođenje dohrane dojenčadi će omogućiti adekvatne energetske i nutritivne potrebe, te obogatiti njihovu prehranu novim okusima, bojama i mirisima. Zapamtite da se pravilne prehrambene i životne navike usvajaju od najranijeg djetinjstva.

Ukoliko Vas zanimaju slične teme, trendovi i rasprave domaćih i stranih stručnjaka iz područja nutricionizma i srodnih znanosti, priključite se 7. Međunarodnom kongresu nutricionista koji će se održati 8.-10. studenog 2019. u Sheraton Hotelu u Zagrebu! Više informacija o samom Kongresu možete saznati ovdje.

Imate trudove? Jednostavno prepoznajte radi li se o pravima i je li vrijeme za bolnicu

Autor: Ivona Grilec, mag.nutr., Hrvatski akademski centar primijenjenog nutricionizma

Foto: Shutterstock

 

 Prati nas na Viber Public Chatu!