Predstavljamo vam pet najznačajnijih zimskih začina i njihove dobrobiti te donosimo savjete na koje načine ih možete uključiti u vlastitu prehranu ili pripremu jela.
Danas su začini jedni od osnovnih sastojaka koje posjeduje svaka obiteljska kuhinja te bez kojih je kuhanje i priprema jela jednostavno nezamisliva. Njihova povijest seže još u daleku prošlost, a mnoge svjetske civilizacije prepoznale su važnost i koristile ih za popravljanje okusa, dok se danas koriste za pojačavanje okusa hrane, gastronomskog doživljaja i gurmanskog uživanja u jelima. Predstavljamo vam pet najznačajnijih zimskih začina i njihove dobrobiti te donosimo savjete na koje načine ih možete uključiti u vlastitu prehranu ili pripremu jela.
Cimet
Postoje dvije vrste cimeta: cejlonski i kineski cimet, koji se razlikuju u sadržaju kumarina, spoja koji može biti štetan za jetru i bubrege. Pravi cimet (cejlonski) dolazi sa Šri Lanke, a možemo ga pronaći mljevenog i u štapićima. Najčešće se koristi se za oplemenjivanje okusa kod vrućih napitaka, slatkih jela, variva, kompota, umaka i mliječnih deserta. Osim za korištenje u kuhinji, znanstveno je dokazano da bi se cimet trebao svakodnevno koristiti u određenim količinama, s obzirom na to da smanjuje kolesterol, regulira šećer u krvi, djeluje antibakterijski, pomaže kod artritisa, potiče pamćenje i određene funkcije mozga, sprečava određene gljivične infekcije te predstavlja važan izvor mangana, kalcija, željeza i vlakana.
Pravi cimet se dobiva samo iz biljke Cinnamomum zeylanicum Ness, stoga budite oprezni prilikom kupnje, budući da svaki cimet nije zdrav. Osobe koje bi trebale obratiti pozornost na korištenje cimeta su one koje su sklone alergijama te imaju zdravstvene probleme s bubrezima i jetrom.
Kako ga kombinirati?
Kombinirajte ga s medom, jogurtom, stavljajte u kolače, jutarnju kavu, smoothieje ili čaj od đumbira.
Klinčić
Jedan od omiljenih zimskih začina porijeklom je iz Indonezije, a dobiva se sušenjem pupoljaka s drveta iz porodice Myrtaceae. Bogat je flavonoidima, od kojih se ističu kemferol, remnetin i eugenol. Klinčić djeluje mikrobno, pomaže kod probave, uništava parazite, važan je kod gljivičnih infekcija, može sniziti razinu šećera u krvi, a važna je njegova upotreba u zubarstvu kao anestetika i antiseptika.
Važno je naglasiti kako klinčić treba koristiti u određenim dozama kako bi se spriječili neželjeni učinci. U kulinarstvu se najviše koristi prilikom začinjavanja mesnih jela, za oplemenjivanje kuhanog vina, u slatkim jelima, juhama, umacima te kao određena vrsta temeljca za kuhanu ribu.
Kako ga kombinirati?
Koristite ga kod pripreme dalmatinske pašticade, a idealan je u kombinaciji s jabukama i za pripremu slatkih umaka. Upotrijebite ga kao dekoraciju za pečenu šunku.
Muškatni oraščić
Znameniti muškatni oraščić dolazi iz Indonezije, a riječ je o sjemenkama intenzivnog mirisa i slatkog okusa iz mesnatih plodova vazdazelenog drveta. Najčešće pozitivne osobine pripisuju mu se za poboljšanje i dobro djelovanje probavnog sustava, koristi se za stimuliranje mozga, detoksikaciju, ima antibakterijska svojstva, potiče probavu i apetit, a u modernije doba zauzeo je značajnu ulogu u kozmetičkoj industriji.
Konzumirajte ga u propisanim dozama jer veća količina može izazvati glavobolje, pa čak i halucinacije. Prema zdravstvenim preporukama, preporuča se konzumacija maksimalno 30 grama i sve više iznad toga može biti štetno.
Zbog ugodnog mirisa i ostalih kvalitetnih osobina, ovaj začin uglavnom se koristi kod pripreme slatkih i mesnih jela, krekera, mliječnih pudinga, bešamel umaka, nabujaka te pripreme kuhanog voća. Preporuča se osobama koje imaju problema s probavom, budući da je bogat vlaknima, a najjednostavnija je njegovo korištenje u muesli doručcima.
Kako ga kombinirati?
Kombinirajte ga uz kupus, tikvice, bundeve i krumpir. Ohrabrite se pripremiti špinat u kombinaciji s muškatnim oraščićem, koji će sigurno oduševiti sve prisutne.
Đumbir
Đumbir (Zingiber officinale) je biljka koja pripada porodici ljiljana i popularan je začin u azijskoj kulturi i kuhinji upravo zbog ugodnog mirisa, aromatičnosti te posebnog, intenzivnog okusa. Nalazimo ga u tri oblika: mladi, zreli i sušeni. Bogat je magnezijem, manganom, bakrom i kalcijem, a od vitamina najviše sadrži vitamin C. Tu je i sastojak kurkumin (žuti pigment) koji je i te kako važan za probavni sustav čovjeka.
Pomaže kod sprečavanja mučnina, prehlade, reume, poboljšava probavni sustav, olakšava disanje, održava imunološki sustav i važan je za osobe koje imaju problema s nadutosti. Sušeni đumbir pronaći ćete u raznim supermarketima, a takav možete koristiti za razna slatka jela poput kolača, biskvita ili pudinga. Velika je važnost korištenja đumbira u slanim jelima, a mnogi ga koriste u juhama, svježem povrću, curryjima ili u kombinaciji sa žitaricama.
Kako ga kombinirati?
Dodajte ga kuhanom vinu kako biste osvježili njegov okus i dodali istančanu aromu stvorenu za zagrijavanje, a sušeni đumbir grickajte za svjež dah.
Anis
Jedan od najstarijih začina na svijetu poznat je i pod nazivom slatki januš i dolazi s Bliskog istoka. Poznat kao afrodizijak, koristi se u kulinarstvu, farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji. Zbog svojih ljekovitih svojstva preporuča se kod ljudi koji imaju intenzivnih problema sa znojenjem, a najveće zasluge prepisuju mu se kod problema probavnog i dišnog sustava. Smatra se da pomaže kod nadutosti, mučnina, grčeva, probave, prehlade, astme, bronhitisa, a dobar je kao antiseptik.
Koristi se u kombinaciji s kimom, komoračem i korijanderom, dodaje se desertima i kompotima, koristi se za konzerviranje i kiseljenje povrća, a vrlo često se dodaje u kobasice i jela sa svinjetinom. Zbog slatkastog okusa stavlja se u određena alkoholna pića, a možemo ga koristiti prilikom priprema slatkih jela poput medenjaka, paprenjaka i vafla. Ako preferirate mesnata jela, anis možete koristiti u raznim predjelima od peradi i ribe ili gulašima, a nikako nećete pogriješiti ako anis kombinirate s piletinom.
Kako ga kombinirati?
Anisom aromatizirajte kesten-pire, rižu na mlijeku, bundevu, ali i citruse, marmeladu, kekse i slatki kruh.
Autorica teksta: Marina Jakšić, mag. nutricionizma
Foto: Shutterstock
