Liječenje debljine je doživotan proces!

debljina, kolac, torta, slatko, pretilost, debljanje, dilema

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, Hrvati su na visokom šestom mjestu po debljini. Ukupno je 20,7 posto stanovništva pretilo, a svaka druga osoba ima previše kilograma.

Debljina nije samo estetsko pitanje širokog struka ili nezadovoljstva izgledom, nego je ozbiljno javno-zdravstveno pitanje. Kako bismo saznali koje zdravstvene posljedice debljina povlači sa sobom, zašto se uopće debljamo, pomažu li zaista dijete i kako možemo uspješno izliječiti debljinu, razgovarali smo s dr.sc. Jozom Jelčićem, specijalistom internistom, endokrinologom zagrebačkog KBC-a Rebro.

Koje sve zdravstvene posljedice debljina i pretilost povlače sa sobom?

    dr.sc. Jozo Jelčić, internitst - endokrinolog

Komplikacije debljine su brojne. U nekim bolesnima debljina je pokretač patofizioloških zbivanja, a u drugim ih pogoršava ili zajedno s drugim uzrocima vodi nastanku tih komplikacija. Kronične komplikacije debljine su: dijabetes tipa 2, arterijska hipertenzija, dislipoproteinemija, kardiovaskularna bolest,  cerebrovaskularna bolest, gastrointestinalne bolesti, degenerativne bolesti zglobova, ginekološki problemi, endokrinološki poremećaji, maligni tumori, poremećaj disanja u snu i psihološki problemi.

Zašto je osobama teško prihvatiti da je debljina zdravstveno-javni problem, a ne samo estetsko pitanje?

Teško je jednostavno odgovoriti na ovo pitanje. Mislim da su korijeni u našoj prošlosti. Tijekom nekoliko milijuna godina od kako je nastao čovjek, pa sve do pred 50-tak godina osnovni problem čovječanstva bila je glad i prijetnja smrti od gladi. Debljina je u tim okolnostima i uz prosječno trajanje života od 40 do 50 godina predstavljala manje zlo, odnosno prednost u preživljavanju koja je bila rezervirana samo za one uspješne i bogate. Vjerojatno je to značajno utjecalo i na stvaranje svijesti o debljini kao o poželjnom izgledu i zdravom obliku tijela.

Međutim, danas kada se živi znatno dulje, uočava se da je debljina ozbiljna kronična bolest koja narušava kvalitetu života i njegovo trajanje. S druge strane debljina se danas često povezuje s neumjerenim uzimanjem hrane, odnosno prejedanjem. To je opet u suprotnosti s pravilima pristojnog ponašanja. Tako s jedne strane još uvijek ne postoji jasna svijest o debljini kao o bolesti, a s druge strane te osobe su danas stigmatizirane kao osobe sa smanjenom samokontrolom i lošim ponašanjem. U svemu tome bolesnici koji boluju od debljine teško se snalaze i najčešće "zatvaraju u sebe" i teško traže pomoć liječnika.

Što sve utječe na debljanje? 

Pandemija debljine počela je u SAD-u i nakon Drugog svjetskog rata proširila se postupno po cijelom svijetu, kao nuspojava suvremenog načina rada, porasta standarda i tehničkih dostignuća, odnosno posljedičnih promjena načina života. Ove promjene načina života uzrok su debljine u 99 posto bolesnika.

Osnovno obilježje ovog načina života je nedostatak vremena, stalna žurba, stres, kompeticija, sjedilački način života sa smanjenjem tjelesne aktivnosti i široka ponuda lako i brzo dostupne ukusne hrane. U svemu tome čovjek se teško snalazi i često gubi aktivnu kontrolu nad svojim ponašanjem. Izrazito se skratilo vrijeme posvećeno spavanju, kretanju, prehrani i kuhanju, što rezultira ponudom prekalorične hrane, prekomjernim uzimanjem ove prekalorične hrane u odnosu na smanjene potrebe i smanjenom potrošnjom unešene energije koja se nakuplja u prekomjernoj količini u masnom tkivu i uzrokuje poremećaj endokrine i metaboličke funkcije masnog tkiva.

Zbog skraćenog spavanja, hranjenja i kretanja, trajanje važnih fizioloških mehanizama je ograničeno, a mehanizmi održavanja normalne tjelesne težine više ne funkcioniraju i tada je otvoren put debljanju. Zbog toga debela osoba spontano nikada neće smršaviti, osim ako se slučajno značajno i povoljno ne promijene vanjske okolnosti, što je ekstremno rijetko.

Što liječenje debljine treba uključivati? Postoji li čudotvorni lijek?

U Smjernicama za liječenje debljine, koje su usvojene na nedavno održanom 4. Hrvatskom kongresu o debljini, naveden je jasan algoritam liječenja debljine. a uključeni su:

  1. Promjene stila života i pogrešnih navika
  2. Redovita uravnotežena prehrana s umjerenim smanjenjem unosa energije (za oko 500 kcal manje od dnevnih energetskih potreba)
  3. Pojačana tjelesna aktivnost (redovite šetnje barem 5 dana u tjednu u trajanju od najmanje 1/2 h, po mogućnosti 1-1,5 h)
  4. Farmakoterapija (orlistat)
  5. Psihoterapija
  6. Kirurška terapija.

Temeljno liječenje podrazumijeva promjene načina života, nezdravih navika, promjene načina prehrane i pojačanu tjelesnu aktivnost. Za sve ove aktivnosti potrebno je osigurati adekvatno vrijeme. Ove mjere treba uvijek provoditi. Ukoliko one ne daju zadovoljavajuće rezultate nakon tri do šest mjeseci liječenja, onda se u liječenje uvodi i farmakoterapija (trenutno je kod nas odobren samo jedan lijek, orlistat).

U značajnog broja bolesnika potrebna je pomoć psihijatra zbog manifestne depresije koja izrazito ometa liječenje debljine. U bolesnika koji ni na ovaj način ne uspiju zadovoljavajuće smanjiti tjelesnu težinu u obzir dolazi kirurško liječenje, tzv. barijatrijske operacije želuca, koje su rezervirane za bolesnike s indeksom tjelesne mase preko 35 kg/m2 i prisutnim komorbiditetima.

Cilj liječenja je postići stabilno nižu tjelesnu težinu od početne, kroz dugi period. Budući se radi o kroničnoj bolesti čije liječenje traje godinama, u liječenju debljine nema žurbe niti se preporučuju brza i žestoka mršavljenja. Ona su povezana s povećanim rizicima komplikacija, a s druge strane vode kasnijem još jačem debljanju.

Možemo li se okrenuti dijeti?

Specifične dijete se ne preporučuju u liječenju debljine. Sve dosadašnje dijete pokazale su se dugoročno potpuno neučinkovitima! Preporučuje se zdrava uravnotežena i redovita prehrana s umjereno smanjenim unosom energije. Pridržavajući se pravila "Medicine zasnovane na znanstvenim dokazima“ može se reći da nema kvalitetnih studija koje bi potvrdile dugotrajnu učinkovitost u liječenju debljine uz pomoć dodataka prehrani, akupunkture i hipnoze.

Kao što je vidljivo liječenje debljine je dugotrajan, iscrpljujući i kompleksan posao koji zahtijeva promjenu načina života i nezdravih navika i stvaranje novih zdravih obrazaca ponašanja i zdravih navika. U svemu tome nema ničeg ni brzog, ni lakog, ni čudotvornog.

Nažalost, u medijima se često pojavljuj vrlo agresivne reklame za različite dijete i dodatke prehrani koji se reklamiraju ne samo da liječe debljinu, za što nema nikakvih znanstveno utemeljenih dokaza, nego se štoviše reklamiraju kao "čudotvorna sredstva", što naravno nisu. Međutim, ovakvo agresivno reklamiranje vrlo je štetno jer promovira koncept brzog i žestokog mršavljenja koji je naravno vrlo privlačan, ali potpuno nerealan, a samim tim i štetan. Uz dodatke prehrani po našem Pravilniku o zdravstvenim tvrdnjama može se navesti zdravstvena tvrdnja (da povoljno djeluju na zdravlje) za što za sada nema dokaza gotovo ni za jedan ovakav preparat. Međutim ne bi smjeli imati i tvrdnje da liječe debljinu, što se najčešće čini.

Govorimo li o kratkoročnom procesu (nekoliko mjeseci) ili je liječenje debljine izrazito dugotrajan proces?

Liječenje debljine je dugotrajan proces, nerijetko i doživotan. Zahtijeva realno postavljene ciljeve i ostvariv dobro postavljen plan liječenja uz stručno vođenje i nadzor liječnika osposobljenog za to. Brojne su zamke u liječenju debljine, koje uzrokuju povremene neuspjehe u liječenju ili pogoršanja tjelesne težine. Najčešći uzroci neuspjeha terapije su: psihički (depresija), socijalni, navike i stil života, prežestoke promjene i samo u jednom segmentu života, “potrošački mentalitet” i dostupnost velikog izbora ukusne visokokalorične hrane. Kao što smo naveli u našim Smjernicama, nakon neuspjeha preporučene terapije ili povremenog ponovnog porasta tjelesne težine neće se postići uspjeh primjenom “čudotvornih” sredstava i dodataka hrani ili dijeta. Potrebno je identificirati uzroke neuspjeha terapije i učiniti potrebne realno provedive korekcije u liječenju.

Iza nas je Kongres o debljini. Možete li nam ukratko predstaviti temu ovogodišnjeg kongresa?

Od 15. do 18. travnja u Umagu je održan 4. Hrvatski kongres o debljini. Na njemu se raspravljalo o svim aspektima debljine, epidemiologiji, patofiziološkim procesima u debljini, komplikacijama i liječenju debljine. U radu kongresa sudjelovao je veliki broj liječnika svih specijalnosti, među kojima su bili i pozvani predavači iz inozemstva. Zbog tendencije da se liječenjem debljine bave i nekvalificirane osobe prvi puta smo naglasili da se liječenje mora odvijati unutar zdravstvenog sustava Republike Hrvatske i da ga vodi isključivo liječnik. Također, naglašene su razlike između učinkovitih sredstava i metoda liječenja od neučinkovitih i onih nedokazane učinkovitosti.

Karmen Horvat

 Prati nas na Viber Public Chatu!