Umjetna sladila kao rješenje za bolju glikemijsku kontrolu

mrsavljenje, traka za mjerenje, struk, dijeta

Niskokalorična sladila mogu omogućiti bolju regulaciju glukoze u krvi. Studije utjecaja niskokaloričnih sladila na pretilost i kontrolu tjelesne težine pokazale su da konačni utjecaj niskokaloričnih sladila ovisi o načinu njihovog uključivanja u cjelokupan način i stil života.

Kao gost predavač na 31. Međunarodnom simpoziju o dijabetesu i prehrani u organizaciji Studijske grupe za dijabetes i prehranu (DNSG), prof. dr. Antonis Zampelas govorio je o tome koliko je važno pronaći načine za sprečavanje dijabetesa i liječenje pretilosti. Podsjetio je na činjenicu da je pretilost jedan od glavnih problema oboljelih od dijabetesa tipa 2 i na činjenicu da 85-90 posto populacije dijabetičara boluje upravo od dijabetesa tipa 2. Predviđa se da će do 2030. godine u SAD-u 86.3 posto odraslih imati prekomjernu tjelesnu težinu ili biti pretilo.

Hranu koja sadrži šećer optužuje se da doprinosi epidemiji pretilosti i uzrokuje lošu glikemijsku kontrolu. Zbog toga je zamjena saharoze umjetnim sladilima jedan od predloženih načina za smanjivanje unosa energije i postprandijalne razine glukoze u krvi.

Sladila mogu poboljšati glikemijsku kontrolu

Konkretno, postoje studije koje upućuju na zaključak da uporaba aspartama ili stevije može smanjiti ukupan dnevni energijski unos, ali i poboljšati postprandijalne koncentracije glukoze.

Studije su također pokazale kako sladila mogu pomoći ljudima da se dugoročno bolje pridržavaju plana prehrane osmišljenog u cilju glikemijske kontrole, mršavljenja i/ili održavanja tjelesne težine zbog toga što otvaraju mogućnost konzumacije ukusnijih prehrambenih proizvoda i raznovrsnijih obroka. Općenito, niskokalorična sladila mogu ostvariti skroman utjecaj na kontrolu tjelesne težine, a taj je utjecaj to važniji što je prekomjerna težina veća.

Sladila omogućuju bolju regulaciju glikemije

Prof. Zampelas je podsjetio na činjenicu da je aspartam ustvari najopsežnije proučeno sladilo. Prihvatljivi dnevni unos (engl. ADI) aspartama je 40 mg/kg na dan, a najnovije izvješće Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) ne preporučuje da se ta vrijednost smanji. Uporaba sladila u zdravstvu također je raširena zbog toga što ona čine lijekove ukusnijima, a ne utječu na kontrolu glukoze u krvi. Američka i Europska dijabetička udruga i Američka i Europska dijetetička udruga dopuštaju i zagovaraju konzumaciju proizvoda i hrane sa sladilima zbog toga što ne sadrže znatnu količinu ugljikohidrata i stoga omogućuju bolju regulaciju glukoze u krvi. Ipak, studije utjecaja niskokaloričnih sladila na pretilost i kontrolu tjelesne težine pokazale su da konačni utjecaj niskokaloričnih sladila ovisi o načinu njihovog uključivanja u cjelokupan način i stil života.

O autoru teksta: prof. dr. Antonisu Zampelasu

Dr. Antonis Zampelas profesor je ljudske prehrane, šef Katedre za znanosti o hrani i ljudsku prehranu, ravnatelj Laboratorija za kemiju hrane i analizu hrane, kao i voditelj Odsjeka za ljudsku prehranu Poljoprivrednog fakulteta u Ateni. Prije povratka u Grčku, prof. Zampelas je radio za Sveučilište u Surreyju kao znanstveni suradnik, ali i za Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i hrane Ujedinjenog Kraljevstva kao viši suradnik za znanost. U Grčkoj, prije nego što se pridružio Poljoprivrednom fakultetu u Ateni, bio je docent predavač ljudske prehrane i voditelj godine stručnog usavršavanja na Katedri za prehranu i dijetetiku na Sveučilište Harokopio u Ateni, Grčka. Također je bio predsjednik Helenske agencije za hranu (2008.-2010.). Sudjelovao je u brojnim ispitivanjima i projektima vezanim za utjecaj prehrane na parametre koji utječu na razvoj koronarne bolesti srca.

Dr. Zampelas također se zanima za osmišljavanje obrazovnih programa o prehrani za grčke učenike. Profesor Zampelas je prethodni predsjednik Helenskog društva za lipidologiju, aterosklerozu i vaskularne bolesti. Također je bio zamjenik predsjednika Povjerenstva Nacionalne uprave za lijekova za odobravanje dodataka prehrani (2005.-2007.) i član Izvršnog odbora Europskog društva za aterosklerozu (2005.-2008.). Danas je zamjenik predsjednika Helenskog društva za medicinsku prehranu i savjetnik za prehranu Povjerenstva za obrazovanje Europskog društva za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju. Profesor Zampelas je urednik dvaju udžbenika o prehrani, suurednik jednog i suautor petnaest poglavlja udžbenika i autor 110 stručno recenziranih objavljenih radova u međunarodnim znanstvenim časopisima.

Ordinacija.hr

 Prati nas na Viber Public Chatu!