Smrznuti su, krcati voćem i hranjivim sastojcima, a siromašni kalorijama. Imamo recepte za sladolede i ledene deserte koje sami možete pripremiti kod kuće.
Sladoled je omiljena osvježavajuća poslastica u vrućim danima! Neodoljivo slatko, kremasto ili voćno osvježenje u tren oka nas može teleportirati iz kipuće stvarnosti u hladnije krajeve. Bez obzira bio on mliječni, voćni, u “kuglici” u kornetu, na štapiću ili u zdjelici, s preljevom ili “uvaljan” u orašaste plodove, ne mogu mu odoljeti ni mladi ni stari! Pa ipak, zovemo ga grešnim užitkom jer može ostaviti trag na našoj liniji.
“Samostalno gledano, sladoled može biti izvrstan međuobrok, hranjiva mliječna užina, a zbog sadržaja kalcija odličan desert za sve dobne skupine, prvenstveno djecu. Ali ako se pretjera u količinama onda može postati onaj „višak kalorija“ koji stvara nepoželjan višak koji vidimo u ogledalu”, upozorila je nutricionistica Karmen Matković Melki.
“Ovisno o recepturama, kalorijska i nutritivna vrijednost kupovnih i domaćih sladoleda varira od punomasnih visokoenergetskih verzija do onih koje su bogatije bjelančevinama, vitaminima i mineralima (npr. krem sladoled s čokoladom, karamelom i lješnjacima u odnosu na smrznuti desert s jogurtom i šumskim voćem)”, objasnila je Matković Melki.
Jednako tako, važno je naglasiti da mikrobiološki rizik koji postoji zbog vrste i osjetljivosti namirnice varira od kupovnih (kvalitetnije kontroliranih) do slastičarskih i “homemade” sladoleda. Jednako kao što su važni higijenski uvjeti i kvalitetna sirovina od koje se sladoled priprema važno je i njegovo pravilno skladištenje i temperaturni uvjeti čuvanja dok ne dođe do kupaca. Nerijetko čujemo kako upravo u ljetnim mjesecima zbog nepravilnosti u lancu pripreme dođe pokvaren proizvod do kupaca i izazove neugodne crijevne probleme!
Možemo li govoriti o zdravom sladoledu?
Je li sladoled zdrav ili nije ovisi o njegovom sastavu jer kalorijska vrijednost može varirati od 125 do preko 300 kcal na 100 grama proizvoda, ali ovisi prvenstveno o njegovoj količini:
“Nije svejedno koliko smo takvog deserta pojeli! Naime, pojedine sastavnice sladoleda, poput mliječnih ili biljnih masti, u kombinaciji sa šećerom, čokoladom i orašastim plodovima mogu biti pravi mali paketi energije!”, upozorila je Karmen Matković Melki te dodala:
“Izolirano, ne možemo optužiti sladoled kao niti jedan drugi prehrambeni proizvod da je zdrav ili nezdrav ili da je samostalno odgovoran za porast tjelesne mase, jer sladoled svakako može biti dio uravnotežene prehrane, ali ako je prehrana u cijelosti neumjerena i neuravnotežena, jasno je da će – ako ne postoji tjelesna aktivnost – takva neumjerenost rezultirati viškom kilograma!”.
Postoje određeni koraci koje možemo poduzeti kako bismo sami napravili ukusan, maštovit, ali i nutritivno kvalitetan sladoled. Voće, jogurt i začini poput cimeta, mente, đumbira i vanilije sastojci su od kojih se mogu napraviti izvrsni ledeni deserti. Interesantne su ledene kombinacije s morskom soli, maslinovim ili bučinim uljem, lavandom, zelenim čajem…
“Još jedna zanimljivost, voće samostalno jako dobro funkcionira kao zdravi ledeni međuobrok: ove sezone isprobajte smrznute bobice grožđa, ledene kocke lubenice i ledenu kremu od smiksane banane”, savjetovala je nutricionistica Matković Melki.
Kako napraviti sladoled kod kuće?
Umjesto da ga kupite u trgovini, sladoled možete napraviti i sami. Za vas smo pripremili tri maštovite ideje za domaće sladolede koji će biti milostivi prema vašem struku i istovremeno oduševiti cijelu obitelj svojim okusom!
Sladoled s bobičastim voćem
- 150 grama smrznutog bobičastog voća
- jedna banana
- šaka preko noći u vodi namočenih indijskih oraščića (inače vam neće nastati kompaktna smjesa)
Ovaj sladoled ne sadrži mliječne proizvode, stoga je idealan za osobe koje ne podnose laktozu. Bananu usitnite u blenderu i tek tada dodajte indijske oraščiće i bobičasto voće. Ostavite sjeckalicu neka radi dok cijela smjese ne postane povezana i kremasta. Dobit ćete osvježavajući ledeni desert.
Sladoled od tamne čokolade
- 5 žumanjaka
- 200 grama tamne čokolade
- 100 grama šećera
- 500 ml mlijeka
Čokoladu otopite u parnoj kupelji. U zasebnom lončiću izmutite žumanjke i šećer. Tada polako dodavajte toplo mlijeko i nastavite miješati. Na kraju dodajte otopljenu čokoladu, a lončić stavite na laganu vatru i miješajte tik do vrenja.
Smjesu ostavite neka se malo ohladi, a zatim je prelijte u metalnu posudu koju ste držali u zamrzivaču kako bi bila hladna. Ohladite u zamrzivaču. Kako biste izbjegli stvaranje kristalića leda, svakih pola sata sladoled izvadite, promiješajte te vratite natrag u zamrzuvač. Postupak ponovite tri puta.
Rum-punč sladoled
- 2 smrznute banane
- šaka grožđica
- pola decilitra ruma
- 2 žlice kakaa
- 2 žlice javorovog sirupa (on nije uobičajen za naše podneblje, pa može i med ili agavin sirup!)
Tajna ovog sladoleda leži u grožđicama – nakapajte ih rumom i ostavite neka se namaču preko noći. Banane narežite na kriške, stavite u vrećicu za zamrzivanje te ostavite u zamrzivaču barem jedan dan.
Ubacite sve sastojke u blender, s time da možete ostaviti polovicu grožđica sa strane i kasnije ih dodati sladoledu kako biste očuvali njihovu teksturu. Usitnite u homogenu smjesu i servirajte odmah.
Izvor: Karmen Pužar, Moje zdravlje
Foto: Shutterstock
