Ako su orhideje kraljice među biljkama, bosiljak je svakako kavalir među damama – kralj!
Naime, njegovo ime dolazi od grčke riječi basileus
što znači kralj, budući da su ga još i stari Grci smatrali kraljem začina.
Naravno, govorimo o bosiljku (Ocimum basilicum).
Ovaj uistinu poseban začin potječe iz
Indije, gdje raste kao višegodišnja biljka, no u hladnijim krajevima
raste kao jednogodišnja biljka jer je osjetljiv na hladnoću. Najbolje raste u
toplim i suhim uvjetima te ga ne bi trebalo saditi vani dok nije
dovoljno toplo (do svibnja), zbog čega ga je ponekad teško uzgajati.
Bosiljak je maleni grm koji može narasti od 30 do
60 centimetara.
Listovi su svijetlo zelene boje i rastu nasuprotno jedan drugome, a dovoljno je
lagano proći prstima po njima i već se može osjetiti njihov poseban
miris.
Na vrhovima stabljike rastu cvjetovi koji su neugledni i bijele
boje, no vrlo su popularni kod pčela i leptira. Ako želite potaknuti veću
bujnost ove biljke, potrebno je odrezati vrhove stabljika na kojima se
razvijaju cvjetovi. Na taj će način biljka proizvesti više bočnih
ogranaka koji će se moći koristiti kao začini.
Poznato je preko 40 kultivara
ove biljke, što je samo potvrda njegovog statusa u kulinarstvu i među
uzgajivačima začina. Kultivari se razlikuju po bojama, teksturi i obliku lišća,
cvjetovima i visini. Neki od neobičnih kultivara mogu imati mirise i okuse koji
uključuju cimet, limun i anis.
Začin i lijek
Bosiljak je atraktivna biljka koju se može saditi
u svakoj vrsti vrta, povrtnjaku, cvjetnjaku ili s drugim začinima. Posebno je
zanimljiv u teglama za cvijeće na kuhinjskim prozorima, gdje je na dohvat ruke
kada se pripremaju ukusna jela. Naime, ako često kuhate specijalitete
talijanske kuhinje, onda znate da je bosiljak nezamjenjiv završni
začin u umacima za tjesteninu. Također, jela koja uključuju rajčice ili jaja
rijetko se poslužuju bez bosiljka. Ovaj začin pomaže pri probavljanju
“težih” jela i zbog toga se često dodaje masnoj ribi.
Osim kuhanjem, bosiljak dosta gubi na
okusu i sušenjem, no zato ubranu biljku možete držati u zamrzivaču ili
je konzervirati u ulju ili octu za mjesece kada nije moguće ubrati svježu.
Ova biljka sadrži veliku količinu snažnih ulja,
zbog čega se koristi i u proizvodnji parfema. Također, pokazuje i
ljekovita svojstva. Bosiljak otvara apetit, potiče probavu, smiruje
upalu sluznice želuca i crijeva, ublažuje grčeve, a jednako se koristi za
rješavanje problema nadutosti, vjetrova, mučnine ili zatvora.
Osim što je blagonaklon za probavu, bosiljak je i vrlo
koristan za zdravlje bubrega – čije upale liječi, jednako kao i upale mokraćnog
mjehura. Ni žene nisu zaobiđene kada je u pitanju urinarni trakt, s obzirom da
bosiljak pomaže kod upala jajnika i maternice, te kod neredovitih menstruacija.
Ako imate upornu ranu koja nikako ne želi zacijeliti, možete
ju tretirati oblogom od bosiljka, koji će djelovati kao antiseptik i ubrzati
proces zacjeljenja. U narodnoj je medicini popularan čaj od bosiljka koji se
koristi kod upale desni i sluznice usta, prehlade, gripe ili kašlja.
Listove osušenog bosiljka prelijte kipućom vodom i ostavite
u poklopljenoj posudi deset minuta. Čaj uzimajte redovito, ali nakon osam dana
napravite pauzu od dva tjedna.
Izvor: Biologija.com.hr, K. Korvat
