Zdravlje

Zdravlje

Dr. sc. Gzim Redžepi: Pravilnim disanjem možemo kontrolirati stres i popraviti imunološki sustav

Photo: Petar Glebov/PIXSELL

Bez disanja nema života, to svi znamo, ali ga isto tako doživljavamo samo kao refleksnu radnju o kojoj se nema što razmišljati…

Jeste li ikada pratili svoje disanje, razmislili o tome da možda ne dišete pravilno i koje su posljedice toga? Pretpostavljamo da većina nije, ali krivica nije samo na vama jer o disanju općenito jako malo učimo i rijetko razmišljamo pa s vremenom izaberemo način disanja koji nam najviše odgovara i koji u pravilu nije onakav kakav treba biti.

Ipak, zadnjih nekoliko godina postoje pilot projekti „naučimo pravilno disati“ za djecu iz predškolske dobi. To daje nadu da će novije generacije imati priliku učiti o pravilnom disanju i zdravoj prehrani te fizičkoj aktivnosti u svakodnevnom životu odnosno o značaju i potrebi zdravom pristupu razvoja djeteta.

Kako pravilno disati i koje su negativne posljedice nepravilnog disanja, u razgovoru nam otkriva jedan od najvećih stručnjaka pulmologije, dr. sc. Gzim Redžepi, dr. med., internist-pulmolog na Klinici za plućne bolesti, Jordanovac i predsjednik upravnog odbora udruženja „Hrvatska kuća disanja“

“Pravilno disanje djeluje umirujuće na živčani sustav te smiruje um i tijelo i treba se naučiti na pravilo disanje. Taj jednostavni proces izmjene plinova u plućima je ovisan voljnom i autonomnom živčanom sustavu, stresu, emociji, bolesti srca i pluća, kiselo-lužnatom statusu tijela, broju eritrocita i hemoglobina, tjelesnoj težini, deformitetima prsnog koša ili respiratornih organa, pušenju i slično. Disanje je jedan jednostavan i spontan proces, ritmički i mehanički dijelom reguliran od naše volje dijelom od autonomnog živčanog sustava, ali je jako ovisan o nizu vanjskih i unutarnjih čimbenika te zbog toga sa disanjem se ne bavi samo medicina i psihologija, nego i drevne istočnjačke tehnike meditacije, teologija, nutricionisti i sportaši i još puno njih. – ističe sugovornik.

Koje su negativne posljedice stalnog nepravilnog disanja?

Gotovo da nema studije o ljudskom tijelu, bilo da razmatra organizam u cjelini, emociju ili psihu, a koja nije donijela zaključak o štetnosti stresa na zdravlje čovjeka. S druge strane eksponencijalno raste broj studija i preporuka kako pravilnim disanjem možemo kontrolirati stres, smanjiti otkucaje srca, eliminirati toksine iz tijela, usporiti metabolizam i popraviti imunološki sustav.  Tijelo sve pamti, posebno pamti stvari od vitalnog značaja kao što je kisik. Koliko dajemo toliko možemo i koristiti. Ako koristimo neki oblik nepravilnog disanje, gdje pluća participiraju s 50% kapaciteta i naša snaga će biti na 50% iskoristivosti. Jedno kratko vrijeme, za vrijeme povećane potrebe za kisikom uključe se kompenzatorni mehanizmi u tijelu (na primjer: ubrza se rad srca u naporu), ali ako napor traje onda u pravilu zastajemo zbog simptoma koje nam daje kompenzatorni  mehanizam (jako se zbrza rad srca, povisi se tlak, bol u prsima ili slično).

Zašto zaboravljamo na pravilno disanje?

Svakodnevni stresni život i praksa da uvlačimo trbuh da bi nam struk izgledao uži, ohrabruje nas da postupno prelazimo na pliće disanje iz prsne šupljine i zaboravljamo kako smo disali iz trbuha. Većina odraslih diše nepravilno. Nepravilno disanje je nepotpuno i plitko, koristi se svega 30-40 % kapaciteta pluća, dah je sve plići i kraći, a kapacitet pluća sve manji. Jedan od uzroka je nepravilno držanje. Disanje kao spontani, automatski fenomen koji ne ovisi o nama. Stil života, usvojene navike, tjelesna težina, pušenje, pluća bolest i niz drugih čimbenika uteče da postepeno zaboravljamo disanje trbuhom i prelazimo na disanje gornjim dijelom prsnog koša ili koristimo neki oblik kombiniranog disanja.

Nutricionistica objasnila što i kako treba jesti u borbi protiv virusa

Koji su principi pravilnog disanja?

Za zdravlje je iznimno dobro nanovo početi disati korištenjem dijafragme. Dijafragmatsko disanje, zvano i abdominalno disanje ili disanje iz trbuha, znači potpunu izmjenu zraka. Udahnuti kisik izmjenjujemo sa odlazećim ugljičnim dioksidom. Takvim disanjem usporavaju se otkucaji srca te snižava i stabilizira krvni tlak. To zovemo pravilno disanje. Ovako disati je osobito važno za osobe koje imaju oštećena pluća (bolesnici s kroničnom opstruktivnom bolesti pluća) gdje zrak može ostati zarobljen u plućima što stalno pritišće dijafragmu prema dolje. Tako ona slabi i radi manje efikasno. Dijafragmatsko disanje pomaže ojačavanju dijafragme pa ljudima treba manje napora i energije da bi disali. Kroničnim plućnim bolesnicima važan je svaki pomoćni mehanizam kako bi popravili oksigenaciju krvi i olakšali simptome sebi.

Kod trbušnog disanja ošit se isteže nadolje, tako da se donji dio prsnog koša proširuje, a donji dio pluća ispunjava zrakom, budući da se trbuh pri udisaju ispupčava. Ipak, mnogi se ljudi (poglavito žene) jako malo koriste trbušnim disanjem. Valjalo bi naučiti ovaj način disanja, jer tek tada možemo disanjem polučiti puni učinak; punu gibljivost rebara, ključne kosti, kralješnice i ošita, a samim tim i veći plućni kapacitet. Pri prsnom disanju prsni koš proširuje se prije svega bočno. Većina žena diše na taj način. Kod disanja ključnom kosti dah je kratak i brz te stoga previše površinski. Ovaj način disanja najčešće je uzrokovan psihičkim naporom ili stresom.

S pravilnim disanjem postižemo sve pozitivne učinke koje smo nabrojali a s nepravilnim pluća participiraju s 30 do 40% kapaciteta, i onda razmjerno tome toliko imamo i snage. Obzirom da tijelu je neophodan kisik onda se uključe u proces disanja i  pomoćna dišna muskulatura i kompenzatorni mehanizmi (tahikardija) kako bi se nadoknadio  nedostatak kisika u tijelu.

Kako pratiti dišemo li pravilno ?

Zadnjih nekoliko godina, osim preporuka stručnjaka o važnosti pravilnog disanja postoje i puno aplikacija i portala koji preporučuju i daje upute o pravilnom disanju. Svaka naša aktivnost, u pokretu ili mirovanju može biti bolja uz pravilno disanje. Treba imati na umu da pravilno disanje daje veću količinu kisika u krvi, eliminira CO2, eliminira toksine, usporava metabolizam, usporava srčani ritam te smanjuje vrijednost krvnog tlaka, sve u svemu opušta i stvara osjećaj ugode.

Prof. dr. sc. Smiljana Leinert-Novosel: Zašto vjerujemo članovima Kriznog stožera

Spominjalo se kako provjerom disanja možemo ustanoviti zaraze virusom COVID-19?           

Ovih dana svašta se piše oko provjere zaraze virusom COVID-19. Od provjere disanja, statusa cijepljenja, korištenja nekih lijekova u prevenciji. Nije istina da se može provjerom disanja otkriti zaraza. Obzirom na stanje infodemije (epidemija s informacijama) te uz sliku pandemije COVID-19  treba pratiti samo upute nadležnih zavoda za javno zdravstvo.

Postoje li saznanja da su nakon infekcije virusom COVID-19 pluća trajno oštećena?

Kako što vidimo, COVID-19 kod većine bolesnika, posebno kod onih koji nemaju preekzsistentnu bolest ne radi nikakve veće simptome, niti na pluća niti za organizam u cjelini. Kod onih bolesnika, koji su izliječeni nakon što su preboljeli infekciju od COVID-19 i kod kojih je došlo i do nekog oblika respiratorne insuficijencije, a koja je sanirana prije otpusta iz bolnice, ostaje još za vidjeti što ce biti dalje s takvim pacijentima, u pravilu se ne očekuju komplikacije. S posebnom pozornošću pratit će se bolesnici koji su razvili neki oblik intersticijske bolesti pluća. Pitanje je, dali bi takvi bolesnici dobili isti oblik bolesti i da nisu bili zaraženi s COVID-19, koje su daljnje moguće komplikacije bolesti, modaliteti liječenja i prognoza istih bolesnika. U ovoj akutnoj fazi pandemije i tretiranju bolesnika fokus je na liječenje i smanjenje zaraze te spoznaji zašto neki bolesnici razvijaju teži oblik s značajnim posljedicama za život. Vjerujem u zemljama s većim brojem bolesnika sigurno će biti i neki prediktivni čimbenici kao i prognoza kod takvih bolesnika. Naš zdravstveni sustav dobro funkcionira, bolesnici imaju potpunu zdravstvenu skrb a sve to značajno omogućavaju svi oni koji se odgovorno ponašaju, zato i ovom prilikom jedino veliko hvala ne samo zdravstvenim djelatnicima na brizi nego i građanima na podršci.

U svakom slučaju čeka nas posao s posljedicama koje će COVID-19 ostaviti na samo na čovjeka kao pojedinca nego i na civilizaciju i gospodarstvo u cijelosti.

Foto: Shutterstock

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo