Hrvatsko gastroenterološko društvo (HGD) organizira prvu Europsku konferenciju mladih gastroenterologa i prvu Hrvatsku konferenciju mladih medicinskih sestara u gastroenterologiji i srodnim strukama, koje će se održati u hotelu Sheraton u Zagrebu od 6. do 9. prosinca 2018.
Riječ je o prvoj takvoj konferenciji u Europi, a tim povodom razgovarali s doc. dr. sc. Ivana Mikolašević, jednom od organizatorica konferencije.
Kako to da ste se odlučili organizirati Europsku konferenciju mladih gastroenterologa? Možete li objasniti važnost same konferencije i koji su njeni ciljevi?
Ideja za organizaciju konferencije se rodila unutar Sekcije mladih gastroenterologa koja je u sastavu HGD-a te okuplja mlade gastroenterologe iz cijele Hrvatske. Glavni cilj konferencije je kvalitetnije obrazovanje i osposobljavanje mladih gastroenterologa i medicinskih sestara. Osim prilike za učenjem, konferencija također svim sudionicima omogućava razmjenu iskustava, upoznavanje i ostvarivanje kontakata, te predstavlja platformu za pokretanje kako znanstvene tako i stručne suradnje.
Koji su najveći izazovi moderne gastroenterologije? Kakva je situacija u Hrvatskoj? Zaostaju li naši stručnjaci za europskima u određenim znanjima i vještinama?
Gastroenterologija koja obuhvaća i hepatologiju je široka grana medicine i danas su nam dostupne brojne metode kako dijagnostike tako i brojni modaliteti liječenja. Hrvatska gastroenetrologija prati svjetske trendove, kako u pogledu medicinske opreme, tako i medicinskog kadra i njihove edukacije. U nečem smo i u samom vrhu. Na primjer, Hrvatska je zemlja s najvećim brojem transplantacija jetre po broju stanovnika te je transplantacijska medicina hrvatski “brend” i nešto na što smo svi ponosni.
Znate li koji su simptomi raka debelog crijeva?
Nedostaje li u Hrvatskoj gastroenterologa?
Nažalost, posljednjih godina prati se trend odlaska puno mladih liječnika i medicinskih sestara izvan granica Hrvatske. Dio tih mladih ljudi pripada našoj gastroenterologiji, te u većini naših centara nedostaje kako gastroenterologa, tako i medicinskih sestara na našim odjelima/zavodima.
Kada govorimo o bolestima probavnog sustava, koje biste izdvojili kao najčešće i najgore u Hrvata?
Jedna od najbrže rastuća incidencija bolesti probavnog sustava je upravo nealkoholna masna bolest jetre. Naime, kako ova bolest jetre nastaje kao posljedica komponenti metaboličkog sindroma; šećerne bolesti, arterijske hipertenzije, debljine i povišenih masnoća u krvi, a svi znamo da su ove bolesti danas u epidemijskom porastu, ono što nas osobito brine su predviđanja da će u narednim godinama ova bolest jetre biti glavni uzrok ciroze jetre, karcinoma jetre i vodeća indikacija za transplantaciju jetre. Ono što nas još brine u kontekstu nealkoholne masne bolesti jetre jest to što danas znamo da to nije samo „bolest jetre“ nego je povezana s više kroničnih bolesti izvan jetre, a koje su nam od javno-zdravstvenog značaja kao npr. kardiovaskularne bolesti, kronična bubrežna bolest, ali i polipi debelog crijeva i karcinom crijeva. Nadalje, ono što mi još u kliničkoj praksi zamjećujemo posljednjih godina je porast učestalosti svih karcinoma probavnog sustava, osobito karcinoma debelog crijeva, gušterače i primarnog karcinoma jetre.
Ovo morate znati o hondrosarkomu – najčešćem tumoru šake
U kontekstu karcinoma debelog crijeva, u RH se provodi probir na ovaj tumor u osoba starijih od 50 godina putem jednostavnih testova koji otkrivaju krvarenje putem stolice. No, ono što je veliki problem i zapravo poražavajuća činjenica je vrlo slab odaziv građana na testiranje, manje od 20%. Stoga bi i ovim putem apelirali da se građani odazovu na testiranje, jer jedina uspješna metoda liječenja je zapravo prevencija, odnosno otkrivanje u ranim stadijima bolesti.
U kontekstu karcinoma jetre možemo očekivati sve veći broj oboljelih, upravo zbog rastuće incidencije metaboličkog sindroma, a time i nealkoholne masne bolesti jetre. Također, jedan od rizičnih čimbenika za karcinom gušterače kojeg stavljamo po strani je svakako pušenje. Nažalost, karcinom gušterače je jedan od tumora čija je rana detekcija rijetka zbog nepostojanja dovoljno osjetljivih dijagnostičkih metoda koje bi tumor otkrile u ranoj fazi, radi čega je obolijevanje od ovog tumora povezano s viskom smrtnošću.
Što biste savjetovali našim čitateljima kada je riječ o zdravlju probavnog sustava?
Svakako najefikasniji način liječenja je prevencija. U kontekstu nealkoholne masne bolesti jetre to je redukcija tjelesne težine, poticanje tjelesne aktivnosti i svakako liječenje komponenti metaboličkog sindroma; šećerne bolesti, arterijske hipertenzije, debljine i povišenih masnoća u krvi. U kontekstu karcinoma debelog crijeva, rano otkrivanje karcinoma pruža gotovo 100% izlječenje, stoga apeliramo građane da se odazovu na preventivne kolonoskopske preglede u sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja karcinoma kolona.
Ima li pacijent pravo otići na zahvat u bolnicu po izboru? Evo što kažu iz HZZO-a
Razgovarala: Maja Posavec
Foto: Shutterstock, arhiva
