Uz povoljno djelovanje, svi lijekovi mogu imati i štetne učinke. Zbog toga su pacijenti često skeptični prema određenom lijeku i odbijaju njegovu primjenu. Iako bolesnike nije moguće prisiliti na suradnju, magistra farmacije Martina Katalinić pojašnjava kako postoje preporuke i savjeti koje ljekarnici mogu dati pacijentima kako bi ih podučili i olakšali im snalaženje u uzimanju lijekova.
mr. pharm. Martina Katalinić
Koje preporuke i savijete najčešće upućujete pacijentima?
Pacijentu treba savjetovati da dobro prouči uputu koja se nalazi u originalnom pakiranju lijeka, posebice ako se radi o trudnicama, dojiljama, novorođenčadi i maloj djeci te o osobama iznad 65 godina. Lijekove treba držati u originalnom pakiranju kako bismo mogli provjeriti njihov rok trajanja ili originalnu uputu. Ne treba stvarati zalihe lijekova jer se može dogoditi da im istekne rok trajanja ili da liječnik promijeni terapiju. Ne treba čuvati lijekove koji se više ne uzimaju kako bi ih se dalo drugima, jer lijek koji jednom čovjeku pomaže, drugome može štetiti. To su neki savjeti pomoću kojih bi jednog dana možda i bila moguća racionalna primjena lijekova.
Stariji ljudi obično piju “šaku” tableta odjednom – je li to pametna navika?
Starenje nosi sa sobom brojne promjene u radu organskih sustava. Zbog toga se nerijetko događa da neki pacijent starije dobi ima više kroničnih bolesti (dijabetes, hipertenzija i sl.). Svaka bolest zahtjeva drugi lijek ili više različitih lijekova što na kraju kao posljedicu ima da pacijent mora trošiti veliki broj lijekova. Što je veći broj lijekova koje pacijent koristi, veća je i mogućnost nuspojava i interakcija lijekova. Najveća greška koja se konstantno ponavlja je što se kod pacijenta ne uzima potpuna anamneza o svim lijekovima koje uzima. Ne treba lijek uzimati predugo, a najvažnije od svega je pacijenta pravilno savjetovati o načinu uzimanja propisanog lijeka. Osigurati da bolesnik razumije kako lijek treba uzimati i zašto ga uopće uzima. Dakle, važna je suradljivost pacijenta. U tome segmentu prepoznaje se važna uloga farmaceuta.
Je li lijekove bolje piti s vremenskim razmakom?
Ako se lijekovi piju s vremenskim razmakom, smanjuje se mogućnost pojave interakcija između pojedinih lijekova. Kako lijekovi najčešće imaju slične metaboličke putove, velika je vjerojatnost da će metabolizam jednog utjecati na metabolizam drugog.
Pojedinci često kupuju bezreceptne lijekove na vlastitu ruku – trebaju li biti na oprezu kad ih piju s propisanim lijekovima?
Tu treba biti posebno oprezan. Ako se lijekovi uzimaju na vlastitu ruku, bez savjeta, a to bude pogrešno, zdravstveno stanje se može višestruko pogoršati. Valja istaknuti da bezreceptni lijekovi nisu bezopasni i da također stupaju u interakcije s drugim lijekovima. Pacijenti ih često nepotrebno koriste, a što je još učestalije, ne koriste ih pravilno. Zato treba poslušati naputak koji slijedi nakon svake televizijske reklame za neki lijek – “Za obavijesti o indikacijama, mjerama opreza i nuspojavama upitajte svog liječnika ili ljekarnika“.
Može li doći do trovanja ako se svi ti lijekovi (receptni i bezreceptni) pomiješaju – kakvi su simptomi i kako postupiti u tom slučaju?
Kod liječenja treba imati individualni pristup. Znači, svakom pacijentu pristupiti kao individui jer nismo svi isti. Određeni lijek će na nekog pacijenta odlično djelovati, na drugoga neće imati apsolutno nikakav učinak, dok kod trećega može izazvati strašne nuspojave koje mogu biti opasne po zdravlje. Zato treba biti posebno oprezan kod primjene većeg broja lijekova, bilo receptnih, bilo bezreceptnih. Stoga, trovanja su moguća, posebno kod nekontrolirane primjene ili prekoračenja preporučene doze te kod zlouporabe lijekova. Mogu biti vrlo opasna, a izazivaju privremene ili trajne posljedice. Simptomi mogu biti raznoliki, od vrlo lošeg općeg stanja organizma, vrtoglavice, omamljenosti, visoke temperature, ubrzanog ili nepravilnog rada srca, do probavnih tegoba poput proljeva, povraćanja, bolova u abdomenu… U tom slučaju bi trebalo odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć.
K. Ramić
