Koliko puta ste se uhvatili za bolnu kralježnicu zbog višesatnog sjedenja na poslu? Ili se požalili na bolne noge nakon cjelodnevnog stajanja, ali i protrljali crvene i umorne oči zbog neprekidnog zurenja u računalo?
Koliko puta ste se uhvatili za bolnu kralježnicu zbog višesatnog sjedenja na poslu? Ili se požalili na bolne noge nakon cjelodnevnog stajanja, ali i protrljali crvene i umorne oči zbog neprekidnog zurenja u računalo?
Posao nas doista može stajati zdravlja i zato treba poduzeti sve što možemo da zaštitimo svoje tijelo i organizam te si priuštimo da mirovinu dočekamo bez nepotrebnih boljki.
Oni koji nekoliko sati sjede na poslu moraju pripaziti na svoje držanje, uspravno sjediti, svako malo se kretati, a po mogućnosti i izvoditi određene vježbe na poslu. Kod onih koji dugo sjede najčešći problemi su bolovi u vratu, gornjem te donjem dijelu leđa i ramenima.
Nije lako ni onim visokopozicioniranim zaposlenicima, odnosno menadžerima. Velika odgovornost donosi probleme poput glavobolje, stresa, nesanice i visokog krvnog tlaka.
Usporavanje cirkulacije
Kada je sjedenje u pitanju, za prevenciju popravite držanje, stolac povremeno zamijenite terapeutskom loptom, redovito se krećite (barem svakih pola sata ili sat vremena napravite stanku), namjestite računalo i imajte nadohvat ruke sve što vam je neophodno za rad.
Stručnjaci napominju da pritisak između tijela i plohe na kojoj se sjedi usporava cirkulaciju, a bedra i zdjelica cijelo su vrijeme pod laganim pritiskom, što usporava izmjenu hranjivih tvari i toksina iz organizma.
Upravo je to razlog da svako malo ustanemo kako bismo se oslobodili pritiska i postigli bolju cirkulaciju nogu, ali i cijelog tijela.
Često se javlja i sindrom karpalnog tunela, a možemo ga nazvati i bolešću modernog doba. Karakteriziraju ga simptomi poput neugodnog bockanja u ruci, obamrlosti, gubljenja snage zbog preopterećenosti, odnosno držanja ruke u jednom položaju duže vrijeme. Prvo se osjeća neugodno bockanje, zatim probadanje koje se od srednjeg prsta širi prema palcu, ručnom zglobu pa sve do podlaktice, lakta i ramena. Jedan je od oblika prevencije uporaba ergonomske tastature, miša i podloge za miš.
Ako ste već osjetili neke od simptoma, što prije posjetite liječnika ortopeda koji će vam u suradnji s neurologom savjetovati što da poduzmete.
Rad ostavlja posljedice i na onima koji svoje dužnosti obavljaju stojeći, poput konobarica, frizerki i slično. Najčešće je riječ o bolnim i upaljenim nogama, proširenim venama, lošoj cirkulaciji, bolovima u vratu i leđima… Oni koji posao rade stojeći trebali bi koristiti svaku priliku da sjednu i odmore se, a pomoći si mogu kupnjom kvalitetne i prije svega udobne obuće. Treba izbjegavati cipele koje ne prate liniju nogu i stavljaju ih u neprirodan položaj, poput visokih potpetica. Dobar je izbor ortopedska obuća ili ortopedski ulošci koje preporučuju liječnici.
Pažnju svakako treba obratiti i na jedan od najvažnijih organa – oči. Njih najmanje štede oni koji sate provode radeći za računalom. Jedan od sindroma koji se najčešće spominje u tom kontekstu je sindrom računalnog vida (CVS) koji karakteriziraju glavobolje, napetost očiju, crvenilo i umorne oči, zamućena slika…
Redovito trepćite i vlažite oči
Ako imate bilo koji od ovih simptoma, stručnjaci savjetuju redovite specijalističke oftalmološke preglede vida barem svake dvije godine. Najčešći je savjet da nabavite naočale za rad s antirefleksnim lećama koje smanjuju odsjaj. Isto tako važno je da redovito trepćete i ne zurite stalno u računalo kako bi površina oka ostala vlažna, što je ključno za dobar i ugodan vid. Isto tako obratite pažnju na osvjetljenje jer umjetno svjetlo ne donosi nam ništa dobro, a zbog odsjaja na računalu često se oči naprežu.
Grickajte sušeno voće
Iako se možda čini da prehrana nema nikakve veze s boljkama zaposlenih, ona pomaže da se osjećate bolje, pokretnije, energičnije. Naravno, uz kvalitetnu i redovitu prehranu i produktivnost je veća pa zato ne treba izbjegavati najvažniji obrok u danu – doručak.
Za manje od deset minuta pojesti možete neko integralno pecivo, žitarice s jogurtom ili mlijekom i svježe cijeđeni sok. Umjesto da na poslu konzumirate brzu i nezdravu hranu, ponesite obrok od kuće. Pripremite jednostavnu i laganu povrtnu salatu od omiljenih sastojaka, sendvič od piletine ili puretine, energetske pločice, a ne zaboravite ni na voće. Za grickanje birajte sušeno voće, poput suhih šljiva, smokava i marelica, ili pak orašaste plodove kao što su orasi, bademi ili lješnjaci.
Neka na vašem radnom stolu uvijek bude čaša svježe vode jer zbog dehidracije dolazi do smanjenja koncentracije te umora i glavobolja.
Foto: Shutterstock
Autor: Moje zdravlje
