Predijabetes je metaboličko stanje i usko je povezan s pretilošću. Ako nije dijagnosticiran i ako se ne tretira pravovremeno, on može prerasti u u dijabetes tipa 2.
Danas vrlo lako možete provjeriti imate li rizik od razvoja šećerne bolesti jednostavnom krvnom pretragom – određivanjem vrijednosti glukoze u plazmi ili vrijednosti glikiranog hemoglobina (HbA1c). Pokaže li se da postoji nepravilna regulacija razine šećera u krvi, ali ne u tolikoj mjeri da bi dijagnoza bio dijabetes, vrijeme je da razmislite o trenutnim životnim promjenama.
Dijabetes – prevencija, simptomi, liječenje
Ako spomenemo brojku od 260 000 novootkrivenih osoba s predijabetesom u Hrvatskoj, te procjenu struke da ih je više od 100 000 neotkrivenih, jasno je da se ne radi o bezazlenom stanju.
“Najčešće se događa da se bolest otkrije uz pojavom neke drugom bolesti, na primjer infarkta ili nekog fatalnog zdravstvenog zbivanja pa je važno nakon 45-te godine jednom godišnje napraviti preglede u vidu provjere razine šećera i masnoće u krvi te mjerenje tlaka.”, savjetuje predsjednica Zagrebačkog dijabetičkog društva, prim. dr. sc. Manja Prašek, dr. med.
U fazi predijabetesa osoba može biti i 10 godina, a da to ne zna
“Zapravo se događa da je šećer na tašte dobar a onaj nakon obroka povišen, a on se obično mjeri na tašte. Svjetska zdravstvena organizacija i Američke dijabetičke federacije poručuju da bi se osim mjerenja šećera na tašte trebao mjeriti i glikozilirani hemoglobin (HbA1c) koji pokazuje prosjek razine šećera u krvi unatrag 3 mjeseca te može ukazati da osoba nakon obroka ima povišen šećer.”, dodaje dr. Prašek.
Testiranje je moguće napraviti na razini primarne zdravstvene zaštite, u ordinacijama liječnika obiteljske medicine
Nepostojeći simptomi
Osim što osoba može osjetiti blagi umor, pojačanu želju za mokrenjem, jači apetiti i nakupljanje kilograma, lako prepoznatljivi i jaki simptomi predijabetesa ne postoje. Rizični faktori nisu posve razjašnjenji, ali se smatra da je to genetska predispozicija, pretilost i manjak fizičke aktivnosti.
“Predijabetes ne mora biti siguran put do dijabetesa 2, ali ako odmahujemo rukom na informaciju da nam je u nekim situacijama šećer u krvi povišen, da imamo višak kilograma i da volimo sate i sate provoditi na stolici, možete računati na ozbiljniju dijagnozu.”, napominje dr. Prašek te savjetuje kako je 30 minuta svakodnevnog hodanja, održavanje normalne tjelesne težine i izbjegavanje koncentriranih ugljikohidrata iz prehrane najsigurniji način održavanja dobrog zdravlja i prevencije.
8 savjeta za zdravu prehranu dijabetičara
Ana Abrahamsberg/Večernji list
Foto: Shutterstock
