Prepoznajte simptome sunčanice i toplinskog udara na vrijeme

Sunčanica toplinski udar sunce vrućina par lepeza ljeto

Ljeto je u punom je u punom jeku te smo svakodnevno izloženi djelovanju sunčeve topline. Prilika je da se malo okupamo i osunčamo na moru, jezerima, rijekama, bazenima, ali smo pri tome izloženi i djelovanju sunčeve topline. Obavljanje radova na otvorenom, u poljoprivredi, građevinarstvu, sportaši, vatrogasci, cestari, prisiljava ljude na boravak na suncu.

Održavanje temperature tijela unutar uskih granica neophodno je za optimalno funkcioniranje organizma. Tijelo regulira tjelesnu temperaturu putem pojačanog cirkuliranja krvi kroz kožu i znojenjem, a regulacijski centar „termostat“ je smješten u mozgu. Za vrijeme velikih vrućina, kako bi znojejenje bilo efikasnije, ubrzava se protok krvi kroz kožu. Sve to se ostvaruje ubrzanjem srčane akcije. Za efikasan sustav termoregulacije potreban je adekvatan kardiovaskularni sustav i uzimanje dovoljno tekućine i soli. Osobit oprez kod izlaganja sunčevom svjetlu vrijedi za malu djecu, kronične bolesnike, trudnice, starije i nemoćne osobe koje često ne uzimaju dovoljno tekućine, pretile osobe, osobe koje su pod utjecajem alkohola.

Postoji više razina posljedica izlaganja visokim temperaturama, od blažih do težih stanja, a najgore su sunčanica i toplinski udar.

Kako dolazi do sunčanice?

Ona nastaje kombinacijom pregrijavanja tijela i duljeg izlaganja nezaštićene glave, posebno potiljka, sunčevom zračenju. Direktna je posljedica djelovanja topline na mozak i krvne žile u mozgu koje postaju propusne za tekućinu i uzrokuju oticanje moždanog tkiva i krvarenja unutar njega. Sunčanica je vrlo ozbiljno stanje koje u pojedinim slučajevima karakterizira koma s mogućim smrtnih ishodom.

Simptomi sunčanice su najčešće:

  • suha koža
  • povišena tjelesna temperatura
  • glavobolja
  • vrtoglavica
  • nemir
  • smušenost
  • crvenilo lica

Ukoliko se osoba ne skloni sa sunca, ubrzo će osjetiti zujanje u ušima, probleme s vidom i malaksalost, a u teškim slučajevima nastupit će omamljenost, širenje zjenica i gubitak svijesti uz ubrzani puls i plitko, ubrzano disanje.

Naučite pomoći sebi i drugima

Ukoliko kod sebe ili drugih primijetite simptome sunčanice najbolje je:

  • osobu smjestiti u hladovinu, u poluležeći položaj
  • skinuti joj odjeću,
  • rashladiti ju laganim polijevanjem vodom (voda nikako ne smije biti hladna, već sobne temperature) ili stavljanjem hladnih obloga na potiljak.

U slučaju nesvjestice osobu treba poleći na bok, ali je i neophodno potražiti i liječničku pomoć. Tjelesnu temperaturu treba stalno kontrolirati, a s hlađenjem se može prestati tek kada se tjelesna temperatura snizi ispod 38 °C.

Unesrećenoj osobi treba davati hladne napitke (ako je pri svijesti) te joj zabraniti konzumiranje pića koja utječu na tlak i krvotok, ponajprije kavu i alkohol. Nakon sunčanice obično se može očekivati glavobolja koja može potrajati i danima, osjetljivost na zvukove i vizualne podražaje, šum u ušima te razdražljivost. Unesrećeni se mora odmarati u zamračenoj i prohladnoj prostoriji, u mirnoj okolini.

Što je toplinski udar?

Toplinski udar je najopasnije stanje koje nastaje kao posljedica izlaganja visokim temperaturama. On je zapravo posljedica potpunog sloma prirodnih mehanizama koji su zaduženi za regulaciju tjelesne temperature. Kao posljedica tog sloma, tijelo nije u stanju ohladiti se, već nastaje ekstremno povišenje tjelesne temperature (od 42 do 44°C). Potencijalno je smrtonosno i zahtjeva hitnu medicinsku intervenciju. Do toplinskog udara, osim izlaganjem jako visokim temperaturama okoliša, može doći i zbog svih drugih čimbenika koji otežavaju izdavanje tjelesne temperature, kao što su prekomjerna vlažnost zraka, intenzivna tjelesna aktivnost ili nepravilan rad znojnih žlijezda koji nastaje na primjer kod dubljih opeklina kod kojih mogu biti oštećene žlijezde znojnice.

Simptomi koji upućuju na toplinski udar:

  • povišena tjelesna temperatura - iznad 40°C
  • crvena, topla i suha koža (nema znojenja)
  • jaka glavobolja
  • mučnina i vrtoglavica
  • smetenost
  • ubrzan, nježan puls
  • ubrzano, plitko disanje
  • gubitak svijesti
  • smanjena količina urina uz tamniju boju

Nakon pruženih mjera prve pomoći, unesrećenika treba što prije pregledati liječnik, a ako je moguće treba ga odvesti do najbliže bolnice jer osobe s toplinskim udarom često trebaju kisik, infuziju ili primjenu lijekova.

Prva pomoć kod toplinskog udara

Osobu za koju se sumnja da ima toplinski udar treba skloniti u hladovinu ili u klimatiziranu prostoriju (idealna temperatura prostorije je 15 do 18°C). Treba ju dodatno rashladiti skidanjem odjeće.

Ako je temperatura unesrećenog iznad 39,5°C, a koža je mu i dalje suha i vruća, potrebno ga je tuširati hladnom vodom (15 do 18°C). Voda ne smije biti hladnija od 15°C, jer tada nastaje stezanje krvnih žila u koži koje može smanjiti izdavanje topline.

Umjesto tuširanja, za rashlađivanje se može iskoristiti namakanje u kadi uz istodobno masiranje kože kako bi se potaknula cirkulacija i poboljšalo rashlađivanje ili oblaganje mokrim plahtama ili ručnicima koji se moraju redovito mijenjati.

Budite oprezni sa izlaganjem suncu jer nije bezopasno. Ljeto je vrijeme opuštanja i odmora. Neka nam svima prođe ugodno i sa puno lijepih uspomena. 

Foto: Shutterstock

Ljetni šešir: vrući modni dodataka za hladnu glavu

 Prati nas na Viber Public Chatu!