Radioterapija - najčešća metoda liječenja tumora

Rak dojke

Radioterapija je jedna od metoda liječenja zloćudnih bolesti. Kolokvijalno se naziva "zračenje". Ova metoda podrazumijeva primjenu ionizirajućeg zračenja, odnosno upotrebu čestica i zraka velike energije koji, pretvarajući atome u ione, oštećuju genetski materijal žive stanice (DNA molekulu). Time se onemogućava daljnji rast stanica i njihovo razmnožavanje što rezultira odumiranjem stanica.

Upravo taj fenomen koristi se u medicini za uništenje stanica tumora. Pomoću specijalne opreme stanice tumora izlažu se visokim dozama zračenja koje oštećuju njihov genetski materijal i na taj način sprječavaju daljnji rast tumora. Ozračene tumorske stanice neće odmah odumrijeti pa su potrebni dani i tjedni prije nego što rezultati liječenja budu vidljivi. Zračenje negativno utječe i na okolne zdrave stanice, ali se one relativno brzo oporavljaju od negativnih utjecaja zračenja.

kRadioterapija je jedna od najčešćih metoda liječenja tumora kroz koju prolazi gotovo 70 posto onkoloških bolesnika. Za neke bolesnike to je i jedina indicirana terapija. Međutim, postoje i ograničenja radioterapije. Nisu svi tumori jednako osjetljivi na zračenje, niti su sve lokacije tumora jednako dostupne zračenju bez većeg oštećenja zdravog tkiva. Osim toga, postoji maksimalna doza zračenja kojoj se pojedinac može izvrgnuti u toku života. Ukoliko je dio tijela već bio izložen maksimalnoj količini zračenja za taj dio, liječnik neće propisati ponovno izlaganje zračenju tog dijela tijela, ali može primijeniti radioterapiju na drugom udaljenom dijelu tijela ukoliko je potrebno.

Zračenje može biti osnovni način liječenja koji se primjenjuje s ciljem izlječenja zloćudne bolesti poput karcinoma prostate, glave i vrata, mokraćnog mjehura, pluća ili Hodgkinove bolesti. U takvoj primjeni naziva se primarna radioterapija. Primjenjuje se samostalno ili  u kombinaciji s kemoterapijom.

Ako je zračenje dodatak nekoj drugoj metodi liječenja, npr. kirurškom zahvatu, naziva se adjuvantna radioterapija, a provodi se s ciljem sprečavanja povrata bolesti.

Ponekad se kod bolesnika kod kojih nije moguće postići izlječenje provodi tzv. palijativna radioterapija s ciljem ublažavanja tegoba izazvanih malignom bolesti (najčešće radi ublažavanja boli). Terapija se često provodi jednokratno ili tijekom 5-10 dana. Nakon prve seanse bol se može privremeno pojačati zbog lokalne otekline tkiva pa u tom slučaju treba povećati doze analgetika. Nakon nekoliko dana očekuje se osjetno smanjenje boli.

Kako se primjenjuje radioterapija?

k                        Linearni akcelerator

Radioterapija se može provesti na 3 načina; vanjskim zračenjem, unutrašnjim zračenjem i sistemskim zračenjem.

Kod vanjskog zračenja (teleradioterapija) izvor zračenja je udaljen od bolesnika. Danas se kao izvor vanjskog zračenja uglavnom koriste uređaji koji se nazivaju linearni akceleratori. Zračenje se provodi ambulantno tijekom nekoliko minuta, pet dana za redom sa stankom za vikend, tijekom više tjedana.

Kod unutrašnjeg zračenja (brahiterapije) izvor zračenja se stavlja u bolesnika; u tjelesne šupljine (maternicu, rodnicu, debelo crijevo) ili izravno u tumor. Kao izvor zračenja koriste se umeci u obliku žica, kuglica, igala, balona s radioaktivnim izotopima npr. joda, iridija i cezija koji se uklanjaju nakon nekog vremena ili ostaju trajno u pacijentu. Ovaj način zračenja omogućuje primjenu većih doza zračenja na manjem području, nego što bi to bilo moguće s vanjskim izvorom zračenja. Ova metoda se ponekad koristi nakon kirurškog odstranjenja tumora, radi uništavanja eventualno preostalih stanica tumora.

Sistemsko zračenje podrazumijeva primjenu radioaktivnih lijekova u obliku pilula ili intravenskih lijekova i obično zahtjeva kratki ostanak u bolnici.

Kako se provodi vanjsko zračenje?

kZračenje tumora dojke na linearnom akceleratoru

Kad onkolog postavi indikaciju za vanjsko zračenje, bolesnik dobiva termin planiranja zračenja u kojem se pomoću CT snimke precizno određuje područje koje će biti izloženo zračenju. CT simulacija slična je dijagnostičkom CT snimanju s tom razlikom što se bolesnik postavlja u točno određeni položaj u kojem će se i zračiti. Često se koriste i podlošci na kojima bolesnik leži te fiksatori za pojedine dijelove tijela. Nakon simulacije, na tijelu se tetoviraju 3 točkice kako bi se položaj mogao reproducirati kod stvarnog izlaganja zračenju. Na CT snimci onkolog ucrtava volumen koji želi zračiti te rizične organe  koje treba poštediti, a fizičar izračunava plan zračenja. Postupak izrade plana od strane liječnika i fizičara  vrlo je zahtjevan i traje nekoliko dana. Po izradi plana bolesnik ponovo dolazi na CT simulator radi korekcije položaja te dobiva crtež na koži. Crtež označava ciljna mjesta laserskih zraka prema kojima se bolesnika namješta na terapijskom uređaju, a koja se nužno ne moraju poklapati s poljem zračenja, npr. kod zračenja tumora dojke laseri su ucrtani na obje strane iako se zrači samo jedna dojka.

k      Polje zračenja ocrtano na koži bolesnika

Potrebno je čuvati crtež tijekom cijelog razdoblja zračenja. Bolesnik se može tuširati vodom i sapunom, ali treba izbjegavati kupanje te upotrebu losiona koji bi mogli oštetiti crtež. Po "ocrtavanju" bolesnik prelazi na terapijski uređaj na kojem se provodi zračenje. Prije tretmana nije dozvoljeno tretirati područje zračenja puderom, losionom ni dezodoransom, a ne smije se nositi niti nakit.

Ukupna doza potrebnog zračenja najčešće se ne može primijeniti jednokratno jer bi došlo do značajnog oštećenja zdravih stanica i teških nuspojava. Zračenje se najčešće provodi 5 dana u tjednu (od ponedjeljka do petka) tijekom nekoliko tjedana. Pauza preko vikenda omogućuje oporavak zdravih stanica. Iako zračenje traje svega nekoliko minuta, kompletan postupak traje 15-30 minuta koliko je potrebno da se pacijent i oprema postave u pravi položaj. Postupak zračenja je bezbolan. Bolesnik najčešće ništa ne osjeća za vrijeme zračenja, osim eventualno toplinu ili trnce u zračenom području.

k            CT simulacija zračenja dojke

Samo zračenje kao i opisane postupke na CT-u provode inženjeri medicinske radiologije. Za vrijeme tretmana bolesnik treba normalno disati, ali se ne smije pomicati. Ukoliko se javi osjećaj zabrinutosti u vezi načina provođenja tretmana, potrebno je obavijestiti terapeuta koji upravlja aparatom u zasebnoj prostoriji, a koji je u vezi s pacijentom preko kamera i zvučnika. Terapeut može u bilo kojem trenutku zaustaviti uređaj. Tijekom provođenja zračenja potrebno je jedanput tjedno provjeriti točan položaj bolesnika te prema potrebi, pojačati crtež, što također rade inženjeri medicinske radiologije.

S obzirom da se izvor zračenja ne nalazi u tijelu, pacijent ne zrači nakon tretmana.

Na koji način se unutrašnji izvor zračenja stavlja u tijelo?

Unutrašnji izvor zračenja uvodi se u tijelo operativno u općoj ili lokalnoj anesteziji koristeći posebne aplikatore, plastične ili metalne cijevi koje se nazivaju kateteri. Aplikatori se uvode u tijelo pod kontrolom rentgena ili magnetske rezonance. Ukoliko se implantat koji zrači postavlja privremeno, aplikatori ostaju u tijelu do završetka zračenja. Ako implantati trajno ostaju u tijelu, aplikatori se vade neposredno nakon uvođenja izvora zračenja.

Implantati s niskom dozom zračenja ostaju u tijelu 1 do 7 dana.

Implantati s visokom dozom zračenja stavljaju se u tijelo na samo nekoliko minuta, a tretman se može ponoviti nakon nekoliko dana ili tjedana. Ukoliko se implantat postavlja privremeno, pacijent ostaje u bolnici za vrijeme tretmana s tim da je potrebno ograničiti kontakt s osobljem i posjetiteljima s obzirom da sam pacijent može odašiljati malu dozu zračenja.

Vrlo mali implantati veličine zrna riže koji se koriste za zračenje karcinoma prostate ili pluća mogu trajno ostati u tijelu, a njihovo zračenje prestaje nakon nekoliko tjedana ili mjeseci.

Iako sam postupak zračenja ne boli, nuspojave koje se javljaju kao posljedica zračenja mogu izazvati bol i nelagodu. Nuspojave variraju od osobe do osobe ovisno o dozi zračenja i lokaciji tumora koji se zrači. Neki ljudi gotovo uopće neće imati nuspojave dok će neki imati izražene nuspojave. Više o nuspojavama zračenja i praktičnim savjetima u vezi prehrane i načina života moći ćete pročitati u članku: Radioterapija: Nuspojave mogu izazvati bol i nelagodu.

j
Autorica teksta:

Dr. med. Katarina Antunac
Specijalist radioterapije i onkologije
KBC Sestre Milosrdnice, Klinika za tumore
Zavod za radioterapiju i internističku onkologiju

 Prati nas na Viber Public Chatu!