Rak se može spriječiti: 12 jasnih preporuka koje trebate slijediti kako biste zaštitili svoje zdravlje

doktor, pregled, ipad, tablet

Javnozdravstvenom akcijom 12 minuta kretanja protiv raka Hrvatska liga protiv raka, Zajednica pacijenata oboljelih od raka „Sveti Juraj“ u suradnji s Društvom europskih liga protiv raka (ECL) želi se naglasiti važnost kretanja u prevenciji zloćudnih bolesti, a isto tako istaknuti važnost pridržavanja 12 preporuka Europskog kodeksa protiv raka.

Ovogodišnja javnozdravstvena akcija 12 minuta kretanja protiv raka održava se 5. rujna 2020. godine od 12 do 13 sati u gradu Zagrebu.

Koliko je važno kretanje za zdravlje i kako se zaštiti od razvoja opakih bolesti pojašnjava dr. med. Ilona Sušac, specijalistica onkologije i radioterapije

Kako dolazak koronavirusa utječe na dijagnostiku i liječenje svih vrsta raka? Da li se smanjio broj dolazaka pacijenata na preglede za vrijeme pandemije?

Nagli početak pandemije zahtijevao je brzu prilagodbu svih sudionika u zdravstvenom sustavu. Suočavanje s nedovoljno poznatimi za neprihvatljivo velik broj ljudi potencijalno smrtonosnim virusom nametnulo je potrebu donošenja rigoroznih mjera. Vrlo ograničene mogućnosti kretanja su u značajnoj mjeri smanjile odlaske na preventivne preglede osoba bez simptoma zloćudne bolesti. Srećom nisu trajale predugo pa se svi nadamo da će posljedice biti i manje nego smo strahovali u početku. S druge strane, pacijenti koji su već bili u postupku liječenja zloćudnih bolesti čak su dobili i prostor i vrijeme za provođenje svojih terapija. Oni koji su već odavno završili svoje onkološko liječenje i koji su u postupku samo redovitog praćenja mogli su bez posljedica odgoditi svoje kontrolne preglede. Ne zaboravimo da je njihov broj daleko veći od broja novooboljelih i da su na listama čekanja na dijagnostičke postupke najčešće upravo takvi pacijenti. Najpogođeniji pandemijom svakako su pacijenti kojima se vrijeme pandemije pojavio neki simptom ili klinički znak zloćudne bolesti a mogućnosti ulaska u zdravstveni sustav bile su vrlo ograničene, ponekad i nemoguće. Kod njih strahujemo da je bolest prešla u viši stadij zahvaćenosti da se ranijim započinjanjem liječenja moglo učiniti više.

Najnovije brojke u 2020. godini kada je u pitanju obolijevanje, liječenje i smrtnost od raka?

Takve podatke naravno nemamo. Zloćudne bolesti su bolesti kroničnog karaktera kako u pogledu svog nastanka i razvoja tako i u pogledu svog trajanja. Sve negativne posljedice stresnih događaja koji dugo traju kao što je ova pandemija, doći će do izražaja puno godina kasnije. Podatci o smrtnosti od pojedinih bolesti za tekuću godinu analiziraju se početkom sljedeće kalendarske godine dok za analizu podatke o pojavnosti raka treba i više od dvije godine. Stoga, mortalitetne podatke za 2020. g. možemo očekivati početkom 2021. g. a podatke o novooboljelim pacijentima u 2020. godini tek krajem 2022. Vjerojatnije je da će posljedice ove pandemije biti očitije u statističkim podacima za 2022. nego za 2020.

Koje vrste raka su najčešće, a koje najpogubnije ove godine?

I te podatke moramo pričekati, ali vjerujemo da će njihov relativni udio u ukupnom broju biti isti. Vodeći uzroci dobro su poznati. Rak dojke, debelog crijeva, pluća, maternice i jajnika kod žena te rak pluća, prostate, debelog crijeva, želuca kod muškaraca i dalje su u samom vrhu pojavnosti raka. Najpogubniji su naravno oni koji se kasno otkriju bez obzira na sijelo nastanka. Rak pluća je ipak najteže otkriti na vrijeme pa je po smrtnosti i dalje na prvom mjestu daleko ispred svih sijela.

U odnosu na protekle godine u kojem smjeru ide Hrvatska? Pozitivnom ili negativnom?

Pozitivan trend pada smrtnosti od raka koji smo bilježili barem kod nekih sijela raka, npr. raka dojke, mogao bi biti ugrožen. Nadamo se da ćemo u narednom periodu to uspjeti zaustaviti. Uostalom, ne događa se nama ništa gore nego i cijelom svijetu. Vjerujem da po pitanju crnih brojki nećemo biti ispred mnogih.

Da li i u kojoj mjeri kornavirus utječe na povećanje smrtnosti od raka?

Sukladno veće rečenom, rano je zaključivati o smrtnosti od raka u ovoj godini. Pandemija je nastupila naglo, donijela je broja ograničenja i puno stresa. Negativne posljedice mogle bi se osjećati godinama. Vrijeme će pokazati.

Da li se i kako zbog pandemije promijenio način liječenja te odlazaka na terapije?

Način liječenja se nije promijenio. Što je medicinski indicirano to se i napravi.Nijedna značajnija promjena nema smisla, jer može samo štetiti. Medicinske procedure utemeljene su na znanstvenim dokazima i iskustvu i nitko ih ne mijenja bez opravdanog razloga. Procesi su samo postali složeniji zbog načina ulaska u zdravstvene institucije i potrebe kontinuiranog provođenja mjera sprječavanja infekcije koronavirusom.

Kako izgleda pregled i radni dan u ovoj situaciji pandemije koja nas prati već mjesecima?

Stalno nošenje maski na licu i medicinskom osoblju i pacijentima prilično je naporno, ali svi smo to prihvatili kao novo normalno kao i sve duge mjere koje preporučuje Stožer civilne zaštite. Mjerenje temperature tijela pri ulasku u zdravstvenu ustanovu uz obvezno nošenje maske na licu, pranje i dezinfekcija ruku, uzimanje relevantnih anamnestičkih i epidemioloških podataka, a nekima i negativan test na COVID 19 infekciju, postali su rutina na koju smo se već svi navikli. Velika većina pacijenata pridržava se svih mjera. Nažalost, još uvijek ima dosta pojedinaca koji se ne ponašaju sukladno preporukama, ali i ne trpe nikakve posljedice svoj neodgovornog ponašanja čime ugrožavaju i sebe i sve ostale.

Liječenje raka pluća: Postoje mjerila koja pokazuju tko je kandidat za pametne lijekove i imunoterapiju

Što 12 minuta kretanja dnevno može učiniti za naše zdravlje?

Čovjeku je kretanje fiziološka potreba koja utječe na pravilan rad svih organa i organskih sustava. Za ilustraciju, kretanje smanjuje razina estrogena u cirkulaciji kod žena i tako smanjuje rizik od raka dojke. Slično je i s drugim vrstama raka koji ovise o djelovanju spolnih hormona, npr. rak prostate kod muškaraca. Kretanje ubrzava metabolizam i doprinosi normalnom i redovitom pražnjenju crijeva. To smanjuje vrijeme kontakta štetnih tvari iz sadržaja crijeva s crijevnom stijenkom i tako smanjuje rizik od raka debelog crijeva. Kretanje doprinosi regulaciji tjelesne težine kao rizičnom čimbeniku kod svih vrsta raka. Osobe koje puše za vrijeme kretanja ne konzumiraju duhanske proizvode, a nakon tjelesne aktivnosti imaju smanjenu potrebu za cigaretom. Naravno, bilo bi najbolje na uopće ne puše. Iako su hrana i voda nasušne ljudske potrebe, disanje je ipak najvažnije. Da za disanje moramo raditi i utrošiti puno novca kao za hranu, više bismo ga cijenili i čuvali svoja pluća.

Ne smijemo zaboraviti i na pozitivno psihološko djelovanje kretanja, osobito u prirodnom okruženju. Vjerujem da je većini ljudi ograničeno kretanje prije svojega teško palo psihički. Sama činjenica da nešto ne smijemo i ne možemo izaziva stres i anksioznost, pojačava frustracije, strah i zabrinutost. Nakon bilo kakvog tjelesnog napora i boravka na čistom zraku osoba lakše usni i kvalitetnije spava, a znamo da se organizam najuspješnije regenerira tijekom spavanja.  

Ukratko, nema segmenta života i zdravlja na koji kretanje ne utječe pozitivno.

Kako 12 točaka Europskog kodeksa prevencije raka prilagoditi nastaloj situaciji pandemije?

Ova pandemija donijela je i mnogo toga dobroga. Još jedanput se pokazalo kako ljudska kreativnost i domišljatost nemaju granica i kako smo i u ograničenim kućnim uvjetima pronalazili načina da aktiviramo i tijelo i um. Postali smo kao djeca koja ne poznaju pojam ograničenog vremena i ograničenih mogućnosti. Naravno, onaj tko želi pronađe i načina. Oni koji ne žele nađu opravdanje. Nama medicinarima i nije bilo tako, osobito osoblju infektoloških klinika i epidemiolozima koji u ovoj situaciji ne poznaju ni radno vrijeme ni odmor. Voljela bih da naši ljudi malo više misle i na njih i sve one pacijente koje je koronavirus prikovao za krevet i aparate. Vjerujem da bi oni s radošću i lakoćom prihvatili i više od ovih 12 točaka kodeksa zdravog života.

Ovih 12 jasnih naputaka temelji se na neoborivim dokazima da njihovo pridržavanje i provođenje može prevenirati barem 50% slučajeva raka kod ljudi. Osobno bih u ovoj situaciji dodala i točku 13. A to je pridržavanje mjera prevencije COVID 19 infekcije.

Čuvajući sebe, čuvamo i druge, doprinosimo zdravlju društva u cjelini i konačno štedimo novac koji možemo puno pametnije i korisnije utrošiti. Velik broj oboljelih od COVIDA 19 smanjuje kapacitete za liječenje drugih bolesti, smanjuje broj raspoloživih zdravstvenih djelatnika, ugrožava cijele obitelji i cijelu zajednicu i zdravstveno i ekonomski. Dostupnost javnozdravstvenog sustava svima i uvijek više je izuzetak nego pravilo u svijetu. Bez puno vlastitog novca zdravstvena skrb nigdje nije moguća na način i u mjeri kako smo svi mi naviknuti u Hrvatskoj. Naravno, prostora za racionalizaciju u našem javnom zdravstvu ima napretek, ali to je neka druga priča. Vratimo se na naših 12 točaka Europskog kodeksa prevencije raka kod ljudi. Prije svega se moramo odupirati nametnutim imperativima društva koji ne moraju nužno biti važni u našim životima. Spoznaja da puno toga ne moramo što nam društvo nameće oslobodit će nam vrijeme za ono što je najvažnije, a to su kvalitetno druženje s članovima obitelji i prijateljima, vrijeme za sebe, zdravu prehranu, zdraviji stil života. Može nam upravo ova pandemija osvijesti činjenicu kako je zdravlje vrlo lako izgubiti i kako je život vrlo krhka stvarnost.

Vjerujem da su mnogi otkrili blagodati odlaska u prirodu, aktivirali su svoje vikendice, sadnju vrta, uzgoj zdrave hrane, razne hobije i talente za koje nisu ni znali da ih imaju. Ne zaboravimo da zdravlje nije samo odsustvo bolesti kao tjelesne kategorije. Mnoge bolesti uvjetovane su stanjem psihe, duha i načina razmišljanja. Kada je u pitanju kretanje, ljudi koji se više kreću, pozitivnije razmišljaju, imaju više energije, kreativniji su, zadovoljniji i radosniji.

12 životno važnih preporuka naglašava kako smanjiti mogućnost pojave ove opake bolesti:

1. Nemojte pušiti. Ne uživajte duhanske proizvode.
2. Nemojte dopustiti pušenje u svojem domu. Poduprite politiku nepušenja na radnom mjestu.
3. Održavajte zdravu tjelesnu težinu.
4. Budite tjelesno aktivni u svakodnevnom životu. Ograničite vrijeme koje provodite sjedeći.
5. Hranite se zdravo:

  • Jedite što više integralnih žitarica, mahunarki, povrća i voća;
  • Ograničite unos visokokalorične hrane (hrane bogate šećerom ili masnoćama) i izbjegavajte zaslađena pića;
  • Izbjegavajte suhomesnate proizvode; ograničite unos crvenog mesa i hrane s velikim sadržajem soli.

6. Ako konzumirate alkohol bilo koje vrste, budite umjereni. Nekonzumiranjem alkohola smanjuje se rizik od raka.
7. Izbjegavajte prekomjerno izlaganje suncu, osobito djece. Upotrebljavajte zaštitu od sunca. Ne sunčajte se u solarijima.
8. Poštujte zdravstvena i sigurnosna uputstva na radnom mjestu kako biste se zaštitili od tvari koje uzrokuju rak.
9. Saznajte jeste li u svojem domu izloženi zračenju od prirodno visokih razina radona. Poduzmite mjere za smanjenje visokih razina radona.

10. Za žene:

  • Dojenjem majka smanjuje svoj rizik nastanka raka. Ako možete, dojite svoje dijete. 
  • Hormonskom nadomjesnom terapijom povećava se rizik od određenih vrsta raka. Ograničite trajanje hormonske nadomjesne terapije.

11. Uključite svoju djecu u program cijepljenja protiv:

  • hepatitisa B (za novorođenčad)
  • humanog papiloma virusa (HPV) (za djevojčice).

12. Sudjelujte u organiziranim programima za rano otkrivanje raka:

  • debelog crijeva (muškarci i žene)
  • dojke (žene)
  • vrata maternice (žene).

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!