Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da, unatoč rastu broja dobrovoljnih darivatelja krvi i većim zalihama krvi, pristup transfuzijama koje spašavaju život i dalje ovisi o zemlji u kojoj osoba živi.
Najnoviji podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pokazuju da je tijekom posljednjeg desetljeća ostvaren značajan napredak u osiguravanju sigurnije opskrbe krvlju diljem svijeta. Istodobno, izvješće upozorava da pristup sigurnoj krvi i krvnim pripravcima i dalje nije jednak za sve te da brojne zemlje imaju ozbiljne izazove u financiranju, organizaciji i regulaciji svojih transfuzijskih sustava.
Prema podacima prikupljenima iz 132 zemlje, globalno prikupljanje krvi poraslo je za gotovo 19 posto između 2013. i 2023. godine. Posebno ohrabruje činjenica da su dobrovoljni i neplaćeni darivatelji krvi i dalje temelj sigurnih zaliha krvi. U 2023. godini upravo su oni sudjelovali s više od 85 posto od ukupno procijenjenih 120 milijuna darivanja krvi u svijetu.
Krv koja spašava život nije jednako dostupna svima
Unatoč pozitivnim trendovima, WHO upozorava da je pristup sigurnoj krvi i dalje izrazito neujednačen. Mnogi pacijenti, osobito u zemljama s nižim prihodima, nemaju pouzdan pristup transfuzijama koje su često presudne za preživljavanje.
To se posebno odnosi na žene koje tijekom poroda dožive teško i po život opasno krvarenje, djecu koja boluju od teške anemije, žrtve prometnih nesreća, trauma i opeklina, kao i pacijente kojima su potrebni kirurški zahvati. Sigurna krv od ključne je važnosti i za osobe koje žive s bolestima poput anemije srpastih stanica, talasemije i hemofilije, kao i za osobe s određenim vrstama raka ili poremećajima imunološkog sustava.
– Nitko ne bi smio izgubiti život zato što sigurna krv nije dostupna kada je potrebna – poručio je glavni direktor WHO-a dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus. Dodao je kako podaci potvrđuju važnost dobrovoljnih neplaćenih darivatelja krvi, koji predstavljaju temelj sigurne i održive opskrbe krvlju, ali i podsjećaju da mjesto stanovanja još uvijek može odlučivati o tome hoće li osoba dobiti transfuziju koja joj je potrebna.
Prema njegovim riječima, vlade bi trebale nastaviti ulagati u snažne i održive nacionalne sustave za opskrbu krvlju te pružati podršku dobrovoljnim darivateljima čija velikodušnost svake godine spašava milijune života.
Velike razlike između bogatijih i siromašnijih zemalja
Podaci WHO-a otkrivaju značajne razlike među državama. Iako zemlje s visokim prihodima čine svega 15 posto svjetske populacije, u njima se prikupi čak 36 posto svih darovanih doza krvi u svijetu.
S druge strane, brojne zemlje s nižim prihodima suočavaju se s kroničnim nedostatkom krvi zbog ograničenih financijskih sredstava, nedostatne infrastrukture, logističkih problema i teškoća u privlačenju novih darivatelja.
Razlike su vidljive i u stopama darivanja krvi. Dok neke zemlje bilježe čak 53 darivanja na tisuću stanovnika, u drugima je ta brojka svega 0,4 darivanja na tisuću stanovnika. WHO navodi da su 24 zemlje prijavile manje od pet darivanja krvi na tisuću stanovnika, što ozbiljno ograničava mogućnost pravodobnog liječenja pacijenata kojima je transfuzija nužna.
Također, udio dobrovoljnih neplaćenih darivatelja značajno varira ovisno o gospodarskoj razvijenosti zemlje. U državama s visokim prihodima oni čine 98,4 posto svih darivatelja krvi, dok u zemljama s niskim prihodima njihov udio iznosi 63,4 posto.
Bez kvalitetnog sustava nema ni sigurne krvi
Sigurna opskrba krvlju ne ovisi samo o broju darivatelja, već i o kvaliteti upravljanja transfuzijskim sustavima. Analiza WHO-a pokazala je da gotovo trećina zemalja još uvijek nema posebno zakonodavstvo kojim se osigurava kvaliteta i sigurnost krvi i krvnih pripravaka.
Osim toga, samo 64 posto zemalja ima sustave redovitih inspekcija transfuzijskih službi, 62 posto raspolaže sustavima licenciranja, dok je tek 40 posto zemalja izvijestilo da su barem neke njihove transfuzijske službe akreditirane. Ti podaci ukazuju na ozbiljne nedostatke u sustavima kontrole kvalitete i sigurnosti.
Dodatan izazov predstavlja financiranje. Više od jedne od sedam zemalja navelo je da nema ni posebna proračunska sredstva za transfuzijske službe niti mehanizme za pokrivanje troškova njihova rada. Takva situacija otvara pitanje dugoročne održivosti nacionalnih zaliha krvi.
WHO poziva na dodatna ulaganja
Kako bi se osigurao jednak pristup sigurnoj krvi za sve građane, WHO poziva države i partnere na jačanje upravljanja i regulacije transfuzijskih službi, osiguravanje održivog financiranja, širenje programa kontrole kvalitete te unapređenje kliničke prakse transfuzijskog liječenja.
Organizacija također naglašava važnost razvoja sustava nadzora i prikupljanja podataka koji omogućuju donošenje odluka temeljenih na dokazima. Cilj je osigurati da svaka osoba, bez obzira na zemlju ili mjesto stanovanja, ima pristup sigurnoj, učinkovitoj i kvalitetno kontroliranoj krvi i krvnim pripravcima kada su joj potrebni.
Objava ovih podataka dolazi uoči Svjetskog dana darivatelja krvi, koji se svake godine obilježava 14. lipnja. Ovogodišnja kampanja nosi slogan „Jedna kap čovječnosti. Daruj krv. Spasi živote.“ te odaje priznanje milijunima dobrovoljnih darivatelja krvi diljem svijeta. Ujedno podsjeća da svako darivanje krvi može spasiti život, pomoći pacijentima u najtežim trenucima i pridonijeti jačanju otpornosti zdravstvenih sustava i zajednica.
(Ordinacija.hr)
