COVID-19 pandemija i dalje traje, ljudi i dalje obolijevaju, no raste i broj pojedinaca koji su preboljeli bolest. Kako izgleda oporavak od COVID-19?
Oporavak od COVID-19 nedvojbeno jest kontinuum. U ranoj, akutnoj fazi bolesti koncentrirani smo na liječenje akutne bolesti i akutnih komplikacija. U fazi oporavka perzistiraju ili se pak pojavljuju neki novi simptomi zbog čega pojedini bolesnici zahtijevaju adekvatan medicinski nadzor i praćenje.
Tipični simptomi, u čak 35% i više slučajeva, nakon akutne faze uključuju umor, dispneju, bolove u prsima te kašalj. Osim fizičkih, nemali broj bolesnika ima i psihičke tegobe; anksioznost, depresiju, simptome slične posttraumatskom stresnom poremećaju. Neki simptomi nestaju brže; nakon 2 do 4 tjedna, a neki mogu biti prisutni, prema aktualno dostupnim spoznajama, mjesecima (4-6 mjeseci).
10 upozoravajućih signala da je COVID na putu da uništi zdravlje mozga
Bitno je, ciljanim upitima, obratiti pozornost na dispneju, kašalj, bol, odnosno bilo koju vrstu nelagode u prsnom košu, palpitacije, vrtoglavicu, slabost, krize svijesti. Navedene smetnje nedvojbeno zahtijevaju ciljani, klinički pregled uz mjerenje vitalnih parametara.
Pri anamnezi bitno je obratiti pozornost jesu li simptomi perzistentni, pogoršavaju li se ili je pak riječ o nastanku novih simptoma koji mogu upućivati na razvoj kasnih komplikacija COVID-19, kao što miokardna ozljeda ili upala, plućna embolija, sekundarna bakterijska pneumonija ili pak empijem.
Terapijski pristup najčešćim simptomima nakon COVID-19 ne razlikuje se znatno od terapijskog pristupa navedenim simptomima druge, ne-COVID etiologije. Dispneja se rješava titracijom kardiološke i/ili pulmološke terapije, plućnom rehabilitacijom, a u slučaju izrazitije hipoksemije, primjenom kisika.
Terapija kašlja dominantno je suportivna. Mogu se primijeniti antitusici; s izuzetkom morfijskih preparata; inhalacijski bronhodilatatori, LAMA, LABA ili inhalacijski glukokortikoidi. Nelagoda u prsnom košu najčešće prolazi spontano i ne zahtijeva specifičan tretman. Ozbiljnija kardiološka stanja, poput akutnog infarkta miokarda, fibrilacije atrija, miokarditisa… zahtijevaju standardnu medicinsko-medikamentoznu skrb. Svim bolesnicima s kardiološkim tegobama nakon oporavka se preporučuje kardiorehabilitacija.
Kod većine bolesnika koji su preboljeli umjereno teški do teški oblik COVID-19 preporučuje se što ranija rehabilitacija. Idealno bi bilo unutar 30 dana nakon oporavka od inicijalne, akutne faze bolesti. Prije započinjanja rehabilitacijskog programa, kod svih bolesnika trebali bi se evaluirati eventualni kardiološki simptomi uz, ovisno o indikaciji, nadopunu ciljanom, kardiološkom dijagnostičkom obradom. Rehabilitacijski program trebao bi trajati 6 do 8 tjedana, uz, nakon procjene kliničkog stanja, produženje.
Sposobnost povratka pojedinca poslu i uobičajenim fizičkim aktivnostima procjenjuje se individualno, ovisno o fizičkom stanju te komorbiditetima. Povratak energetski vrlo zahtjevnim sportskim aktivnostima, naročito nakon preboljelog miokarditisa, akutnog koronarnog sindroma i sl., definitivno mora procijeniti kardiolog.
Prof. dr. sc. Stipan Jonjić: Nijedna epidemiološka mjera ne može sasvim spriječiti širenje virusa
Foto: Shutterstock
