Artritis najčešći kod žena između 20. i 45. godine, a bolest kreće s umorom, pojačanim znojenjem...

umor

Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je razdoblje od 2010. do 2020. godine „Desetljećem kostiju i zglobova“, u sklopu kojeg se obilježava i Svjetski dan borbe protiv artritisa.

Cilj obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv artritisa je osvještavanje javnosti o važnosti ranog prepoznavanja upalnih reumatskih bolesti te promoviranje troškovno učinkovitih načina prevencije i liječenja tih bolesti. Važno je omogućavanje što zdravijeg starenja te poboljšanje kvalitete života za oboljele koji zbog posljedica bolesti doživljavaju fizičke i psihičke promjene. U Hrvatskoj od reumatoidnog artritisa boluje oko 50.000 osoba.

Reumatoidni artritis je teška, progresivna i kronična bolest cijeloga organizma, najizraženija je na zglobovima, ali promjene mogu biti prisutne i na koži i potkožnom tkivu, mišićima, plućima, srcu, krvnim žilama. Reumatoidni artritis češće zahvaća žene te se uglavnom javlja u dobi između 20. i 45. godine, iako se može javiti u svakoj životnoj dobi. Pojavu bolesti mogu izazvati emocionalni stresovi te vanjski faktori poput hladnoće, vlage i fizičkih napora, a koji djeluju i na tijek bolesti.

Bolest najčešće počinje polagano, pojavom umora, pojačanog znojenja, jutarnje zakočenosti pojedinih zglobova. Bolesnici opisuju pojavu ukočenosti, zamrznutosti ili nespretnosti pri obavljanju uobičajenih jutarnjih radnji. Ukočenost zglobova javlja se tipično nakon razdoblja mirovanja.

Ako vas muči artritis, držite se ovih 9 savjeta kako biste ublažili simptome

Karakteristike bolesti su bolovi i otekline zglobova. Otečeni zglobovi su vrlo često topliji od okolne kože i crveni. Kod neliječenih ili neuspješno liječenih oboljelih, otekline zglobova završavaju deformacijama koje su posljedica upalnog procesa koji oštećuje zglobnu hrskavicu i kost. Zglobovi šaka i stopala su najčešće zahvaćeni, što brzo dovodi do radne i funkcionalne nesposobnosti.

Tjelesna aktivnost je izrazito važna za oboljele jer umjerena aktivnost dovodi do smanjenja bolova i poboljšavanja sposobnosti kretanja. U suprotnosti s time, tjelesna neaktivnost i dugotrajno mirovanje dovode do pogoršanja stanja u oboljelih. Premda oboljeli osjećaju bol u zglobovima, nužno je da izvode vježbe propisane od strane rehabilitacijskog tima. Od pomoći mogu biti naizmjenični topli i hladni oblozi, gelovi za ublažavanje bolova u zglobovima, lijekovi protiv bolova te usmjeravanje pažnje na sami pokret koji se izvodi, umjesto na bolan osjećaj.

Farmakoterapija se sastoji u primjeni različitih lijekova s ciljem uklanjanja bolova, smirivanja upalnog procesa, zaustavljanja progresivnog razaranja zglobova i promjena na drugim organima.

Prehrana, također, može imati učinak na tijek bolesti, no postoje brojne individualne razlike pri reagiranju na pojedine namirnice. Do pogoršanja stanja u oboljelih može doći uslijed konzumacije kukuruza, pšenice, raži i zobi, crvenog mesa, slanine, jaja, mlijeka te rajčica i citrusa. Blagotvoran učinak na tijek bolesti ima konzumacija plave ribe, voća i povrća, sjemenki lana, sezama i buče te zelenog čaja.

Prva tri mjeseca kada se pojave simptomi ključna su za daljnji tijek reumatoidnog artritisa. Na početku bolesti postoji kritično razdoblje od tri mjeseca kada se reumatoidni artritis može usporiti. Problem je što većina oboljelih tad odgađa liječnički pregled, pripisujući bol drugim uzrocima ili starenju.

Namirnice koje ne smijete jesti ako patite od artritisa - mogu pogoršati simptome!

Budući da se uništenje zglobova odvija ubrzano u početku bolesti, ranije dijagnosticiranje reumatoidnog artritisa te uspješna kontrola tijeka bolesti rezultira zadržavanjem radne sposobnosti oboljelih. Nepravovremeno otkrivanje bolesti može dovesti do trajnih oštećenja i značajne invalidnosti. Ciljevi liječenja su zaustaviti upalu zglobova i smanjiti bol, spriječiti nastanak deformacija i invalidnosti te omogućiti što veću kvalitetu života oboljelima.

Muči vas artritis? Ova će vam dva pripravka iz kućne radinosti olakšati bol

Tekst: Ana Puljak, dr. med., spec. javnog zdravstva i Ivana Šućur, dr. med., NZJZ „Dr. Andrija Štampar“

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!