Što je koronarografija i kome je namijenjena?

srce, Shutterstock 13643476

Koronarografija je dijagnostička pretraga kojom se putem rendgenskih zraka, a uz pomoć radiološkog kontrastnog sredstva prikazuju koronarne arterije.

Koronarne arterije dovode arterijsku krv koja je obogaćena kisikom do srčanog mišića, njihovo značajno suženje ili potpuno začepljenje dovodi do koronarne arterijske bolesti koja zauzima najveći dio bolesti srca i krvnih žila i ima brojne kronične i akutne manifestacije od kojih su pojedine opasne za život bolesnika.

Koronarografija može biti elektivna (izborna) pretraga kod bolesnika s kroničnim oblicima koronarne bolesti  koju nazivamo stabilnom anginom pektoris, a kod kojih su neinvazivni testovi (ergometrija) jasno pozitivni i koji imaju simptome koji upućuju na progresiju bolesti ili ako se radi o novootkrivenoj angini pektoris, ali pretraga može biti ili hitna kod bolesnika koji imaju sliku akutnog koronarnog sindroma bez ST elevacije ili urgentna kod bolesnika s akutnim koronarnim sindromom sa  ST elevacijom (veliki srčani udar)  za hitne i urgentne koronarografije u Republici Hrvatskoj organizirana je mreža akutnog koronarnog sindroma gdje svaka bolnica pripada jednom intervencijskom centru  u kojem je moguće učiniti urgentnu koronarografiju  

Koronarografija spada u invazivne kardiološke pretrage što znači da se instrumentima prolazi stijenku arterije  i ulazi u šupljinu arterije te se kroz arterijski sustav dolazi do ušća koronarnih arterija koje se nalaze na početku aorte -najveće arterije u organizmu

Kako se izvodi koronarografija?

Koronarografiju izvode liječnici koji su posebno educirani za izvođenje takovih zahvata, a nazivaju se intervencijski kardiolozi. Da bi netko postao samostalni  intervencijski kardiolog potrebno je da pod stručnim nadzorom obavi barem 100 koronarografija kako bi postao samostalan u izvođenju pretrage.  Uz liječnika u timu za izvođenje koronarografije su medicinska sestra  i inžinjer medicinske radiologije  

Koronarografija se izvodi u sterilnim uvjetima uz lokalnu anesteziju na mjestu arterijskog pristupa i to u posebnim intervencijskim laboratorijima koji se po po osnovnom instrumentu za obavljanje koronarografije (kateter) nazivaju kateterizacijskim laboratorijima ili skraćeno anglosaksonski ( cath –lab). Sastavni dio sale i intervencijskog stola je posebna rendgenska cijev  na tkz C nosaču , koja omogućuje rendgenska snimanja iz više smjerova. Osoblje koje radi koronarografiju (liječnici i medicinske sestre) zbog blizine rendgenske cijevi izloženo je rendgenskom zračenju i mora nositi specijalnu zaštitnu odjeću te dozimetre radi mjerenja količine  zračenja.  

Do prije nekoliko godina osnovni arterijski pristup bio je putem desne femoralne arterije (desna prepona)  gdje se u femoralnu arteriju postavi tkzv uvodnica sa ventilom koji dozvoljava prolaz instrumenata,  koronarografija se izvodi instrumentima koji nazivamo kateteri.  To su duge plastične cjevčice sa specijalnim zakrivljenjima na kraju radi lakšeg ulaska u koronarnu arteriju, uvode se preko specijalnih žica vodilica kroz arterije i kroz aortu retrogradno suprotno od  smjera protoka krvi sve do ušća koronarnih arterija. Kroz njih se daje radiološki jodni kontrast i zatim se učini rendgenska snimka koronarnih arterija iz više smjerova koju nazivamo koronarogram, a projicira se na velikim ekranima koji se nalaze uz intervencijski stol tako da ih liječnik može neprekidno pratiti kao i sam tijek koronarografije. Pacijent je za vrijeme izvođenja pretrage pri punoj svijesti i budan.

Ovisno o nalazu koronarografije mogući su slijedeći ishodi: 

  1. Pacijent ostaje na konzervativnoj terapiji ( tablete)  
  2. Potrebna je implantacija potpornice ili stenta ovisno o nalazu to može biti odmah u nastavku koronarografije ili odgođeno  
  3. Pacijent je kandidat za kardiokirušku revaskularizaciju ili tkz by-pass te se nalaz prikazuje kardiokirurgu 

Svi nalazi koronarografije pohranjuju se na digitalnim nosačima( CD ili DVD)

Što nakon zahvata koronarografije?

Nakon koronarografije kod pristupa putem desne prepone vadi se arterijska uvodnica i čvrstim pritiskom komprimira se ubodno mjesto sve dok ne stane krvarenje, nakon previjanja pacijent mora ostati u ležećem položaju 24 sata. Zbog ove 24-satne imobilizacije i zbog veće mogućnosti postpunkcijskog krvarenja iz femoralne arterije sada se sve više i u našoj zemlji razvija pristup putem desne ili lijeve palćane ili radijalne arterije na podlaktici odmah do šake na mjestu gdje uobičajeno pipamo puls ( koronarografija kroz ruku ) .Kod koronarografije putem radijalne arterije nakon zahvata pacijent može odmah ustati  i nema imobilizacije te se koronarografija može izvoditi i kao ambulantna pretraga u okviru dnevne bolnice što značajno smanjuje troškove postupka jer pacijent ne mora ostati u bolnici

Koronarografija je moćno dijagnostičko oružje u rukama intervencijskog kardiologa te može dovesti do otkrivanja i uspješnog liječenja brojnih oblika koronarne bolesti.

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!