Vrijeme da se zapitamo što nam blagdani zapravo znače?

obitelj-rucak-blagdani-bozic

Čak mnogo ranije nego nam se blagdani primaknu, preplavljeni smo reklamama, zvončićima, blještavim porukama, pozivima da kupujemo, porukama kako blagdanski stol treba biti raskošan i bogat... Daleko od toga da ne trebamo uživati u blagdanskim danima, ali dobro bi bilo zapitati se što nam ti blagdani znače i što simboliziraju.

Prejedanje ima brojne posljedice na zdravlje: od onih kratkotrajnih do dugotrajnijih. Velika količina hrane uvijek opterećuje naš probavni sustav i naše tijelo. Važno je napomenuti da je miješanje namirnica bogatih bjelančevinama i onih bogatih ugljikohidratima loše za probavu i često izaziva nadutost i probleme u probavi. Ugljikohidrati (riža, krumpir, tjestenina) i bjelančevine (meso, riba, mliječni proizvodi) zahtijevaju drugačije uvjete za probavu (u smislu lužnatosti i kiselosti) pa miješanjem "zbunjujemo“ svoj probavni sustav i najčešće dolazi do nadutosti. Uz meso ili ribu bolje je jesti salatu ili laganije povrće.

I kada pripremamo kolače možemo se opredijeliti za one s manje masnoća i šećera, jednostavnije ili one bogate suhim voćem.

Kako velike kolićine hrane utjeću na zdravlje?

Velike količine hrane, miješanje raznih namirnica, žestoka i masna hrana, žestoka pića i puno šećera mogu izazvati žgaravicu, a posljedično bolove i mučninu. Oscilacije razine šećera u krvi štetne su za naš organizam, izazivaju umor i dekoncentriranost. Nakon naglog porasta šećera u krvi kod osjetljivih ljudi najčešće dolazi do naglog pada šećera u krvi, često i ispod normalne razine (hipoglikemija). To se očituje umorom, dekoncentracijom, razdražljivošću, a može doći i do smetenosti, tremora i drhtavice jer su naša tkiva i mozak ostali bez izvora energije, a posljedično su se počeli lučiti hormoni koji "Ispravljaju“ novonastalu situaciju.

Osim toga, istraživanja nam pokazuju kako velika količina šećera u krvi loše djeluje na naš imunološki sustav te posljedično postajemo skloniji infekcijama i obolijevanju, posebno u ovom zimskom razdoblju (prehlade, gripa, grlobolje, upale sinusa). Prejedanje je naravno loše i radi toga jer se vrlo lako nakupljaju dodatni kilogrami kojih ćemo se teško riješiti, a zapravo ih brzo dobivamo. Već dobro znamo da je debljina dokazani rizični čimbenik svih vodećih uzroka smrtnosti, obolijevanja i invalidnosti u našoj populaciji. Naravno da tijekom blagdana možemo uživati u hrani, ali sa sviješću da uživanje ne mora uvijek biti povezano s količinom. Dakle, prije svega treba smanjiti količine.

Ako smo konzumirali previše alkohola, dobre su stare "bakine preporuke“ - sirutka, limunov sok i čaj od đumbira. I najvažnije - velike količine tekućine.

Istinsko slavljenje Božića svoju srž ima u dijeljenju, posvećivanju onima koje volimo, onima koji su nam dragi ili bi nam to mogli postati, zajedništvu i ljubavi. Dakle, unutarnjem doživljaju, a ne vanjskom. Možemo se uz to počastiti i ukusnim jelom, ali s mjerom. U ova vremena koja ne nude veliku duhovnu ni materijalnu raskoš - mi smo ti koji se možemo opredijeliti za ono što Božić jest. A uostalom, ako imamo obrok više, bilo bi lijepo, ljudski, možda čak i pristojno- podijeliti ga ili pokloniti onima koji nemaju. To je pravi duh ovih blagdana.

Autorica članka: Ana Puljak, dr. med., spec. javnog zdravstva, voditeljica Odjela za promicanje zdravlja

Izvor: Štampar.hr

Ordinacija.hr

 Prati nas na Viber Public Chatu!