Radite noću? Tri puta ste skloniji raku prostate

Muskarac, glavobolja, bolest, tuga, depresija

Muškarci koji rade u noćnoj smjeni tri su puta skloniji razvijanju raka prostate nego muškarci čije je radno vrijeme klasičnije.

Dosadašnje su studije pokazale kako rad u noćnoj smjeni može poremetiti naš bioritam, menstrualni ciklus žena, povezan je s pretilosti, rakom dojke, mnogim faktorima rizika za krvožilne bolesti (metabolički sindrom) i krivom regulacijom šećera u krvi, a zbog povećanog umora, radnici koji rade noću skloniji su ozljedama.

Sada su ovom popisu kanadski stručnjaci dodali i trostruko veći rizik od raka prostate, ali i veći rizik od razvijanja drugih malignih bolesti, poput raka crijeva, mjehura ili pluća. Istraživači smatraju kako rad u noćnoj smjeni šteti tijelu zato jer vrši supresiju melatonina, hormona koji određuje kada spavamo, a kada smo budni te na taj način "podupire stvaranje tumora“.

Kada padne mrak, povećava se otpuštanje melatonina kako bi u nama pobudio pospanost. Primjerice, ako se ustanete usred noći kako biste otišli na zahod i upalite svjetlo, stvaranje ovog hormona će naglo prestati i neće se nastaviti preko noći.

Istraživači Sveučilišta u Quebecu su proučavali gotovo 1400 muškaraca s dijagnozom raka. Rezultate ispitanika koji su radili noću su usporedili s podacima onih s klasičnim radnim vremenom ali i 500 muškaraca koji nisu bolovali od raka. Ustanovili su kako su noćni radnici trostruko skloniji razvijanju raka prostate, 76 posto skloniji razvijanju raka pluća te 70 posto skloniji raku mjehura. Rizik je bio najveći kod muškaraca koji su barem deset godina radili isključivo u noćnoj smjeni.

"Rak prostate najčešće nema simptome - razvija se tijekom godina. Kada su simptomi postojani, tada je najčešće već kasno, a rak se proširio. U tom slučaju simptomi su npr. pritisak na mjehur, učestalo, isprekidano i otežano mokrenje, praćeno s krvi u urinu, akutni zastoj urina, bolovi u kostima i dr. Kako bi se rak prostate što ranije otkrio, potrebno je redovito, tj. jednom godišnje odlaziti na preglede i odrediti koliko je PSA u krvi. Dobna granica za prvo kontroliranje PSA, koja je nekada bila 50 godina, pomaknuta je na 40 godina. Posebno se preporuča pregled onima koji su imali problema s raznim upalama prostate, upalama mjehura ili onima koji u obitelji imaju nekoga tko je bolovao od te zloćudne bolesti, dakle, mogući nasljedni faktor“, savjetovao je poznati urolog Neven Kapun u intervjuu za portal Ordinacija.hr

K. Horvat

 Prati nas na Viber Public Chatu!