Menopauza: Više od 80% svih zloćudnih bolesti žena nastaju nakon 55. godine

starija zena, Shutterstock 181675298

Menopauza predstavlja prekretnicu za ženu i njeno zdravlje, ali ujedno i temelj za najbolje godine života.

U Hrvatskoj, očekivani nastup menopauze je oko 50.-te godine života. Gotovo jednu trećinu života žene u Hrvatskoj provode u poslijemenopauzi. Brojni se faktori povezuju s rizikom ranijeg nastupa menopauze.

Iako nema znanstveno utemeljenih razloga, poznato je da žene koje puše imaju veću šansu za raniji nastup menopauze u odnosu na one koje ne puše.

Povezanost menopauze sa ostalim stanjima

Ono što se vrlo često ponavlja je da je nastup menopauze povezan s nasljeđem. I zato vrlo često liječnik postavlja pitanje o zadnjoj menstruaciji u životu majke, sestre i sl. Iako menopauza najčešće nastupa kao dio prirodnog procesa, ona može nastati kao rezultat kirurškog liječenja (u žena u kojih su odstranjeni jajnici) ili pak liječenja zloćudne bolesti ( kemoterapija i/ili zračenje). Prijevremena menopauza nastupa prije 40.-te godine života i može biti uzrokovana nizom faktora o kojima se i danas malo zna.

Hormonalne promjene

Iako će većina žena sama osjetiti znakove i simptome perimenopauze, liječnik može na temelju životne dobi, informacija o redovitosti ili izostanku menstruacijskih ciklusa, te simptoma zbog kojih žene dolaze ginekologu, posumnjati da se radi o životnom periodu tzv. perimenopauzi koja nastaje zbog promjena u razini hormona jajnika. Posljedice nedostatka estrogenih hormona mogu biti rane (one koje se javljaju u prvih 3 do 5 godina nakon menopauze), srednjoročne (5 do 10 godina nakon menopauze) i kasne (10 do 30 godina nakon menopauze).

Glavno obilježje rane poslijemenopauze su valovi vrućine, znojenje, lupanje srca, glavobolja koje poput domino efekta mogu pokrenuti niz psihičkih promjena kao što su iritabilnost, tjeskoba, depresija, emocionalna nesigurnost, gubitak energije i libida te nesanica.

Upravo navedeni simptomi su najčešći razlog zbog kojih žene dolaze kod svog liječnika. Srednjoročne posljedice manjka estrogenih hormona su simptomi vaginalne suhoće, nelagode i bolova kod spolnih odnosa, učestalo i nekontrolirano mokrenje, bolovi u donjem dijelu trbuha.

Povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti i osteoporoze

Također, dolazi do vidljivih promjena na koži koja postaje suha, smanjenog tonusa i sklona modricama. Zbog starenja žena, a dijelom i manjka hormona, dolazi do povećanog rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti i osteoporoze. Najbrže napredovanje ateroskleroze i osteoporoze bilježimo u prvih pet do sedam godina postmenopauze. Deset godina kasnije, gotovo polovina žena boluje od koronarne srčane bolesti i (ili) generalizirane osteoporoze.

Više od 80% svih zloćudnih bolesti žena nastaju nakon 55. godine života, a incidencija im je najviša u sedmom desetljeću života.

Manjak hormona u poslijemenopauzi dovodi i do većeg rizika nastanka neuroloških bolesti kao što su senilna demencija i Alzheimerova bolest koje su u značajnom porastu u svijetu i drastično umanjuju kvalitetu života.

Pubertet, ali i menopauza započinju sve ranije! Gdje tražiti krivca i kako se zaštititi?

Stoga je temeljni princip menopauzalne medicine poboljšati kvalitetu života. Prvo i temeljno pravilo u menopauzalnoj medicini je promjena loših životnih navika kao što su prestanak pušenja i konzumacije alkohola, primjerena intelektualna i tjelesna aktivnost, adekvatna prehrana, te razgovor sa svojim liječnikom o mogućnostima i oblicima liječenja menopauzalnih tegoba. 

Važno je informirati žene u postmenopauzi da različite smetnje s kojima se susreću u tom životnom razdoblju nisu samo sastavni dio procesa starenja, već da se mogu suzbiti različitim oblicima terapije koji će ne samo značajno poboljšati kvalitetu života, već i prevenirati nastanak niza ozbiljnih bolesti i stanja. Stoga u zaključku možemo reći da znanje, samopouzdanje i životno iskustvo predstavljaju prave darove menopauze. Važno je posavjetovati se s vašim liječnikom koji će zasigurno imati odgovore na većinu vaših pitanja o problemima i tegobama s kojima se susrećete u postmenopauzi. To će biti zasigurno temelj za najbolje godine vašeg života.

Može li se produljiti plodnost žene?

Autor: Prof.dr.sc. Marina Šprem Goldštajn, Predsjednica Hrvatskog društva za menopauzu HLZ-a, Klinika za ženske bolesti i porode Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

 Prati nas na Viber Public Chatu!