Što je transakcijska analiza?
U zadnjih 50 godina, preko 30.000 istraživanja rađeno je na temu odnosa psihoterapeuta i klijenta (Research on the alliance: Knowledge in search of theory, Horvath, 2017). Istraživanja su pokazala da je kvaliteta odnosa koji stvaraju klijent i terapeut zajednički faktor svim psihoterapijskim pravcima i da značajno utječe na uspješnost psihoterapijskog rada odnosno promjene kod klijenta. Kako i na koji način transakcijska analiza vidi odnos klijenta i terapeuta?
Unutar same transakcijske ima različitih shvaćanja odnosa klijenta i terapeuta
Od klasičnog pristupa gdje je fokus na onome što klijent priča i gdje terapeut koristi sebe kao instrument u službi pomoći klijentu bez uključivanja svoje osobnosti u jednadžbu koja pomaže, do modernog pristupa gdje je fokus u radu na relaciji između klijenta i terapeuta, gdje se osluškuje ono što se događa u procesu i gdje terapeut referira svoja stanja klijentu tijekom rada. Pokazalo se da reflektiranje terapeutskog stanja (kako se osjeća kad čuje ono što klijent priča ili dijeljenje sličnog iskustva) pomaže klijentu da stvori jasan uvid u to kako drugi ljudi doživljavaju njegova osjećanja, razmišljanja i ponašanja i kako to utječe na njih.
Tako klijent na nov način vidi svoje osjećaje, misli i ponašanje i ima priliku da donese odluku što dalje sa tim – želi li mijenjati svoju poziciju ili ostati na istoj.
Kako je tema ovog članka upoznavanje sa osnovama transakcijske analize, razradit ćemo koncept životnih pozicija kako biste mogli dobiti dojam čime se bavi transakcijska analiza kao psihoterapijski pravac. Životne pozicije predstavljaju naš vrijednosni odnos prema sebi i drugima a rezultat su uvjerenja koja smo donijeli u djetinjstvu.
Imamo ih četiri:
1. Ja nisam ok, ti si ok
– +
2. Ja sam ok, ti si ok
+ +
3. Ja nisam ok, ti nisi ok
– –
4. Ja sam ok, ti nisi ok
+ –
Iako se u različitim situacijama nalazimo u različitim kvadratnim poljima, svi imamo jedno „omiljeno“ polje u kom provedemo većinu vremena dok živimo svoju životnu priču (TA Today, Stewart & Joines, 1987) koju smo nesvjesno izgradili još dok smo bili mali. To omiljeno polje je naša osnovna pozicija. „Ja sam ok, ti si ok“ je zdrava pozicija – pozicija u kojoj smo usmjereni na rješavanje problema tako da imaju ishod koji mi želimo. Na primjer, šefica dođe i da Vam zadatak koji treba biti gotov do kraja dana a Vi ste imali nešto drugo u planu. Kažete joj: „Za danas sam imala drugi zadatak kao prioritet no ako kažete da je ovaj novi zadatak hitan, odložit ću ovo što radim i posvetiti se novom zadatku. Javit ću klijentu da ću im poslati materijale na kojima radim kasnije.“ Pored toga što ste rekli, osjećate se ok sa tim da reorganizirate plan rada. „Ja nisam ok, ti si ok“ je pozicija u kojoj smo odlučili da se ponašamo tako da potvrđujemo da smo mi oni koji nisu dovoljno dobri u odnosu na druge, da samo neuspješni, da ne znamo reći ne drugima. Na istom primjeru kada nam šefica da novi zadatak mi kažemo „Ok, nema problema“ krećemo se automatski znojiti, srce kreće ubrzano lupati a probavni sustav se pokrene brzinom munje. Pitamo se u sebi panično „kako ću sve stići? Što ako nešto zabrljam?“. „Ja nisam ok, ti nisi ok“ je uzaludna pozicija u kojoj ništa nije dobro, nema izlaza. Na našem primjeru kad dobijemo novi zadatak, kažemo šefici: “Ja ne mogu više. Kako možete? Imala sam zadatak za danas a Vi ste sad ušli sa novim hitnijim.“ Počinjete plakati i istrčite van na toalet. Pozicija „Ja sam ok, ti nisi ok“ predstavlja uvjerenje da smo mi iznad drugih i da su drugi oni koji nisu ok. U situaciji kada Vam šefica da novi zadatak, vi pocrvenite i kažete: „Ne pada mi na pamet da sad radim taj zadatak. Imam za danas svoje prioritete. Ukoliko Vam to nije u redu, obratite se višim strukturama“. U sebi se mislite „Kako se usuđuje. Ona će meni mijenjati raspored rada. Ljudi su užasni.“
Agorafobija – strah od otvorenog prostora koji često započinje napadom panike
Iako čvrsto ukorijenjene i potkrepljivane godinama, životne pozicije se mogu mijenjati ukoliko dobijemo uvid u svoju životnu priču, idemo na terapiju ili imamo neko snažno vanjsko iskustvo. Tijekom terapeutskog rada u odnosu klijenta i terapeuta, pojavljuje se životna pozicija kojoj je klijent sklon. Zadatak terapeuta je da pomogne klijentu da osvijesti i razumije poziciju (koja je i zašto baš ona) te da onda skupa idu ka klijentovoj „Ja sam ok, ti si ok“ poziciji.
Sada kada ste se upoznali sa životnim pozicijama, evo jednog zadatka za Vas – U kojim situacijama ste vi u nekom od polja OK kvadrata? Što obično mislite i kažete u svakom od polja? Što mislite, koja je vaša glavna životna pozicija?
Pored edukacije za psihoterapiju, transakcijska analiza ima razvijene edukacije za organizacijski i edukacijski pravac. Organizacijska transakcijska bavi se analizom odnosa u poslovnom okruženju i zdravom rješavanju konflikta dok se edukacijska transakcijska analiza bavi rješavanjem problema u odnosima u edukacijskom sustavu (učenik-vršnjaci, učenik-učitelj, učitelj-učitelj, učenik-škola kao sustav, itd…).
Ukoliko se želite dalje informirati o transakcijskoj analizi dođite na program predstavljanja u Rijeci koji će se održati 2.11. 2018. Informirati se i prijaviti možete na outreachrijeka@gmail.com.
Autor: Tatjana Petrović, specijalizant transkacijske analize
