Za pravilno uravnoteženu i raznoliku prehranu, nijedno meso ne bi se trebalo izbjegavati, smatra nutricionistica, a preporuča se i konzumacija onog crvenog, nemasnog.
Pet svjetskih područja u kojima ljudi žive najduže sežu od Japana do Grčke, a sve one dijele sličan način prehrane. Naime, prehrana ljudi u tim područjima temeljena je na biljnoj bazi, a konzumacija mesa predviđena je pet puta mjesečno.
10 namirnica koje onkolozi pokušavaju izbjegavati
Thehealthy.com navodi pet vrsta mesa koje bi trebali konzumirati te dvije vrste koje bi trebali izbjegavati.
Među one preporučene spadaju nemasni komadi mesa, a od vrsta se preporuča očišćena puretina koja je, iako nešto masnija vrsta, izvrstan izvor vitamina koji pospješuju zdravlje srca, rad probave, zdravlje mozga, a izvrstan su izvor energije. Osim toga, puretina je bogata željezom.
Birajte pileća prsa
Uz puretinu, nemasno meso je i piletina, tvrdi nutricionistica Anja Vukomanović, a upravo su se očišćena pileća prsa našla kao druga vrsta mesa koja se preporuča. Kao bijelo meso, pileća su prsa odličan izvor klorina, fosfora i riboflavina.
“U cilju postizanja pravilne uravnotežene i raznolike prehrane, nijedno meso ne treba izbjegavati” tvrdi nutricionistica, a thehealthy.com preporuča konzumaciju i crvenog mesa, ali onog nemasnog.
“Crveno meso važan je izvor kvalitetnih proteina, željeza i ostalih esencijalnih nutrijenata”, zaključuje nutricionistica te navodi “ipak, u skladu s preporukama, bilo bi poželjno smanjiti prehrambeni unos crvenog mesa i njegovih prerađevina čiji se neumjereni unos povezuje s razvojem nekih kroničnih nezaraznih bolesti, kao što su karcinom debelog crijeva, kardiovaskularne bolesti i dijabetes tip 2”.
Osim tog crvenog mesa, thehealthy.com preporuča i goveđe meso, također nemasne komade. Nutricionistica tvrdi kako je bitno i ograničiti porcije mesa, a navodi i količinu koja je rizična.
Prema preporukama za jednu odraslu osobu, unos crvenog mesa trebalo bi ograničiti na 500 grama/tjedan termički obrađenog mesa, odnosno 700-750 grama sirovog mesa, dok se rizičnim unosom smatra unos crvenog mesa veći od 140 grama/dan, tvrdi.
Meso koje je potrebno izbjegavati, ili ograničiti konzumaciju, je ono prerađeno. Šunka, salama i hrenovka vrsta su prerađenog mesa koja su bogata natrijem i zasićenim mastima.
I druga se masna mesa nalaze na popisu onih koje se ne preporučuju, a načini na koje možete umanjiti postotak masti prilikom odabira, ali i pripreme navela je nutricionistica.
“Ono na što možemo utjecati je priprema mesa, ali i prilikom odabira moramo biti pažljivi. Prilikom odabira vrste crvenog mesa kakve su svinjetina, govedina, teletina, divljač i janjetina, najbolje se voditi vlastitim preferencijama, ali nastojati odabrati krte dijelove bez vidljive masnoće dok je kod pripreme bijelog mesa, piletina, puretina i riba, potrebno maknuti kožu u kojoj se nalazi najveći udio masnoće”, kazala je.
Bili smo u šopingu s nutricionisticom: Što je kupila, a što ni u ludilu ne nosi doma?
Ordinacija.hr
Foto: Shutterstock