Antibiotik je definitivno jedan od najboljih čovjekovih izuma. Njegovim otkrićem omogućeno je liječenje brojnih bolesti te je započela nova era u medicini.
S obzirom na to da je do danas njegova “slava” splasnula, počeli smo ga uzimati zdravo za gotovo, pa tražimo liječnike da nam daju antibiotik čak i kad nam ne treba, vjerujući da je rješenje za sve.
Srećom, antibiotici se izdaju isključivo na liječnički recept i nijedan savjestan liječnik neće ga olako propisati. Razlog tome je što antibiotici napadaju bakterije, pa ih je nepotrebno uzimati kod npr. gripe koju uzrokuje virus.
Također, antibiotici se dijele na one sa širokim spektrom djelovanja (djeluju na više vrsta bakterija) i one sa užim spektrom (djeluju na manji broj bakterijskih vrsta).
No, čak i kad antibiotike uzimamo iz pravih razloga, njihovo djelovanje nije u potpunosti bezazleno.
Antibiotici utječu na naš imunolosni sustav
Naime, antibiotici ne znaju prepoznati koje su bakterije dobre, a koje loše, pa ubijaju oboje. To je zapravo značajan problem jer je oko 70 posto imunosnog sustava smješteno u našim crijevima, pa zdrava crijevna mikroflora znači i manje bolesti, uključujući gripu, astmu, prehlade i upale mokraćnih kanala.
Dobre bakterije također pomažu pod kontrolom držati one loše, pomažu u probavljanju hrane, apsorpciji nutrijenata, mozgu šalju informacije o našem apetitu, raspoloženju i omogućuju nam dobar san.
Po potrošnji antibiotika, Hrvatska se ubraja u zemlje s potrošnjom antibiotika većom od europskog prosjeka. Preko devedeset posto antibiotika trošimo izvanbolnički na većinom blage, samoograničavajuće bolesti.
Tako stvaramo otpornost na djelovanje antibiotika, uništavamo imunitet, a kao posljedica se često javlja proljev, zatvor, mučnina, gljivične vaginalne infekcije.
Probavne smetnje poput proljeva javljaju se u pet do čak 30 posto slučajeva, ovisno o vrsti antibiotika i duljini terapije. Mogu se javiti odmah, ali i čak dva do osam tjedana nakon prestanka uzimanja antibiotika.
Tijekom uzimanja terapije antibiotika, zato bi trebalo unositi hranu bogatu vlaknima, siromašnu proteinima te obavezno uključiti probiotike.
U Hrvatskoj postoji samo jedan probiotički lijek
Probiotici su zapravo dobre bakterije koje žive u našim crijevima, no kad ih napadnu antibiotici, potrebna im je naša pomoć da opstanu. Zato se uz antibiotike preporuča uzimati proizvod koji će nam pomoći nadomjestiti ubijene dobre bakterije. U Hrvatskoj jedino Linex® Forte ima status OTC lijeka, što znači da je klinički dokazano da pomaže u liječenju proljeva i ostalih probavnih tegoba nastalih zbog poremećaja ravnoteže crijevne mikroflore.
Probiotike treba početi uzimati isti dan kad i antibiotike, no nekoliko sati nakon antibiotika, kako ih antibiotik ne bi uništio. S obzirom na to da probiotici sadrže žive mikroorganizme, ne smije ih se uzimati s vrućim napitcima ili alkoholom jer će tako izgubiti svoja korisna svojstva.
Probiotici ili prebiotici?
Još jedna važna riječ koja se često spominje uz antibiotike i probiotike su – prebiotici.
Prebiotici su zapravo hrana za probiotike – dobre bakterije. Prebiotici su neprobavljivi ugljikohidrati i uz probiotike nam pomažu održati zdravlje probavnog sustava. Da nahranite svoje dobre bakterije u prehranu uvrstite namirnice poput graha, graška, mahuna, banana, bobičastog voća, češnjaka, šparoga, zobenih pahuljica…
Sponzorirani sadržaj
