Breza raste samo na sjevernoj polutki, u većem dijelu sjeverne i središnje Europe, a sadi se u gradovima kao ukrasno drveće.
Pelud breze je, uz pelud ambrozije i pelud porodice trava, jedan od najjačih aeroalergena. Procjenjuje se da je u središnjoj i sjevernoj Europi 10 do 20% osoba alergično na pelud breze. Breza cvate tijekom ožujka i travnja te vrlo brzo proizvodi visoke koncentracije peludi u zraku. U niskim koncentracijama pelud breze se može zadržati u zraku sve do kraja svibnja.
Alergični na pelud možete postati i s 20, 30 ili 40 godina! Kako si pomoći?
Zastupljenost visoko alergene peludi breze u ukupnom peludnom spektru Grada Zagreba kreće se od 11 do 19% ovisno o godini, a travanj je mjesec visokih koncentracija i kao takav nepogodan za osobe alergične na pelud breze.
Također je važno napomenuti mogućnost križne reakcije kod osoba alergičnih na pelud breze, odnosno vezu između alergije na pelud breze i alergije na srodne biljke te alergiju na određene namirnice.
Lijeska i joha svojom ranom polinacijom i križnom reakcijom s brezom, mogu djelovati kao okidači alergijske senzibilizacije na pelud breze, pa se klinički simptomi manifestiraju naglašenije tijekom polinacije breze. Polinacija hrasta, bukve i pitomog kestena može produžiti trajanje simptoma alergijske reakcije na pelud breze i u razdoblju kada ta vrsta peludi nije prisutna u zraku. Osobe alergične na pelud ambrozije mogu imati simptome u vrijeme polinacije breze i obratno.
Crni kim, reishi gljive… Šest najboljih prirodnih pomagača u borbi protiv alergija
Oralni alergijski sindrom (OAS) je alergijska reakcija koja se javlja nakon konzumacije svježeg voća i povrća u osoba s alergijom na pelud biljaka. Simptomi OAS-a se najčešće javljaju u sezoni cvjetanja biljaka. Simptome OAS-a izaziva svježa hrana, dok kuhana i kemijski obrađena ili smrzavana hrana ne. Reakcija na jednu ili više namirnica iz određene grupe ne znači nužno da je netko alergičan na sve navedene namirnice iz te grupe.
Preporuke alergičnim osobama „Kako se zaštititi?“
Poznavanje prostorne i vremenske dinamike peludnih zrnaca tijekom godine, jedan je od glavnih čimbenika za prevenciju i liječenje peludnih alergija. U tom kontekstu, najbolja preventiva je smanjenje izlaganja alergenima, što je u praksi vrlo teško izvedivo.
Osobama alergičnim na pelud savjetuje se:
- informirajte se o dinamici alergene peludi na dnevnoj i tjednoj bazi (pratite alergijski semafor i peludnu prognozu) i prema njima organizirajte dnevne aktivnosti
- izbjegavajte odlazak u prirodu za vrijeme sunčanoga i vjetrovitoga vremena
- izbjegavajte izlazak nakon grmljavinske oluje, osobito u vrijeme visokih koncentracija peludi trava
- za odlazak u prirodu izaberite razdoblja nakon kiše jer su tada koncentracije peludi u zraku najniže
- nakon boravka na otvorenom prostoru pri povratku kući operite ruke, istuširajte se, operite kosu i presvucite odjeću, kako biste spriječili unošenje peludi u prostor u kojem boravite
- ne sušite rublje na zraku u vrijeme cvjetanja biljaka koje vam izazivaju tegobe te za vrijeme visokih koncentracija peludi u zraku
- zatvorite prozore u vrijeme najintenzivnije polinacije/produkcije peludi
- nosite sunčane naočale tijekom dana
- četkajte i operite kućne ljubimce jer oni također skupljaju pelud
- ukoliko je moguće boravite u zatvorenim i klimatiziranim prostorima
- redovito uređujte svoje okućnice i travnjake
- ukoliko ste alergičar, pri košnji travnjaka zaštitite se, odnosno nosite masku za lice
- izbjegavajte šetnju pored i kroz zakorovljene površine
- planirajte odmor koristeći dostupne peludne kalendare za određeno područje
- redovito uzimajte terapiju propisanu od liječnika.
Alergičarima je najgore ujutro, kiša pomaže… Ovo je 5 najčešćih mitova o peludnim alergijama
Foto: Shutterstock
