Hladnije vrijeme pogodno je za zahvate na venama zbog manje mogućnosti komplikacija i lakšeg nošenja kompresijskih nogavica.
Proširene kapilare i vene vrlo su česte u našem podneblju i pojavljuju se već u mladih djevojaka, a iznad tridesete godine života vidljive su kod svake druge ili treće žene. Do ovog stanja najčešće dovodi nasljeđe, trudnoća, uvjeti života i rada, dugo stajanje i sjedenje, debljina, oralni kontraceptivi i fizička neaktivnost.
No nisu samo žene te koje mogu imati probleme s venama, one se često mogu javiti i kod muškaraca, a većinom su uzrokovane vrstom posla ili svakodnevnim aktivnostima. Tko god je imao problema s venama, dobro zna da, ako se varikoziteti ne liječe, stanje se može pogoršavati, mogu nastajati upale površinskih vena, različiti dermatitisi, a može se otvoriti i rana na potkoljenici koja može zahtijevati dugotrajno liječenje.
“Zahvaljujući modernom načinu života (sjedilački način života, nedostatna tjelesna aktivnost, debljina) sve više ljudi ima tegobe s venama. Prevalencija kronične venske bolesti u svjetskoj populaciji je vrlo visoka, oko 30-60% odraslih ima proširene vene (kod žena 45,3%; kod muškaraca 34,5%), a više od 80% ljudi ima barem neki problem povezan s kroničnom venskom bolesti. Probleme proširenih vena dijagnosticiramo klinički i uz pomoć ultrazvučnog kolor-doplera”, ističe dr. med. Darinka Periša, specijalistica dermatovenerologije iz Specijalne bolnice Medico te dodaje kako se ultrazvukom dobiva pravi uvid u izgled i funkcionalnost površinskih i dubokih vena, a također se isključuje postojanje duboke venske tromboze ili arterijske bolesti. Nakon uvida u stanje, ovisno o veličini, obliku i anatomiji proširenih vena kao i općem stanju organizma, može se izabrati najbolja metoda liječenja.
Zašto je važno ne zanemarivati probleme s venama, koje posljedice mogu uslijediti?
Proširene vene donjih ekstremiteta (varikozne vene) nastaju zbog proširenja potkožnih vena, one nisu samo estetski problem, već uzrokuju brojne zdravstvene probleme i smanjuju kvalitetu života Najčešći znakovi problema s venama su osjećaj teških, umornih i napetih nogu, noćni grčevi u listovima, svrbež, pečenje i otekline (osobito u području gležnja). Proširene vene najčešće se javljaju kao nasljedna bolest zbog prirođene slabosti vezivnog tkiva ili sekundarno kao posljedica duboke venske tromboze koja dovodi do preopterećenja površinskih vena, koje se zbog toga šire. Venski zalisci u venama zdravih ljudi osiguravaju protok venske krvi u smjeru srca, a kada se vene prošire, zalisci više ne mogu obavljati ovu zadaću. Dolazi do obrnutog toka krvi (refluksa) natrag prema stopalu, što rezultira venskim zastojem, oticanjem i osjećajem napetosti.
Kako prepoznati da je vrijeme da se obratimo liječniku?
Kada se pojave subjektivne tegobe i/ili vidljivi znakovi bolesti. Prema trenutačno važećoj kliničkoj klasifikaciji (CEAP) imamo sedam stadija bolesti (0-6). Osnovna terapija je nošenje kompresijskih čarapa, medikamentozna terapija (venoaktivni lijekovi) te promjena stila života koja je potrebna u svim stadijima bolesti. Pravovremenim dolaskom na liječenje mogu se ukloniti ili ublažiti tegobe, spriječiti komplikacije i usporiti napredovanje bolesti.
Kako svojim ponašanjem utječemo na nastanak proširenih vena?
Postoje i drugi čimbenici rizika za nastanak proširenih vena, to su trudnoća, neka zanimanja koja zahtijevaju dugo stajanje ili dugo sjedenje, hormonski disbalans ili hormonska terapija, starija životna dob, debljina, trauma, pušenje. Posljedice neliječenih vena su brojne jer je bolest progresivna, prvenstveno napredovanje bolesti, zatim komplikacije u vidu upale i tromboze varikoziteta, upale kože (zastojnog dermatitisa). U uznapredovalim slučajevima nastaje trajno oštećenje kože (lipodermoskleroza) i pojava kronične rane (venski ulkus).
Koji je zahvat nabolje odabrati i može li doći do problema prilikom izvođenja zahvata?
Endovenska laserska ablacija je postupak kojim se pomoću lasera iznutra zatvara oštećena vena. Zahvat se izvodi u lokalnoj anesteziji pod kontrolom ultrazvuka, ambulantno, traje kratko, nakon zahvata zaostaju minimalni ožiljci, a pacijent je odmah pokretan. Laserska ablacija se obično izvodi u kombinaciji s flebektomijom. Suvremena medicinska literatura svjedoči da je laser najuspješnija metoda liječenja proširenih vena. Flebektomija je minimalno invazivni zahvat kojim se u lokalnoj anesteziji odstranjuju proširene vene. Najčešće se primjenjuje kada su glavne vene funkcionalne. Stripping je klasična operacija vena kod koje se u općoj ili spinalnoj anesteziji izvlači glavna vena, a sporedne se vene uklanjaju kroz nekoliko manjih rezova na koži. Sklerozacija pjenom /UGFS/ podrazumijeva unošenje sklerozantnog sredstva u venu u obliku pjene pod kontrolom ultrazvuka. Sklerozantno sredstvo oštećuje stijenke vena, dovodi do njihova sljepljivanja i nakon određenog vremena pretvaranja vene u vezivni tračak. Sklerozacija tekućinom podrazumijeva unošenje sklerozantnog sredstva u venu u obliku tekućine u svrhu njezina zatvaranja. Sklerozacija tekućinom pogodna je za liječenje vena malog kalibra i kapilare. Često je kod istog pacijenta potrebno primijeniti više metoda liječenja. Preduvjet za provođenje ovih metoda isključenje je bolesti dubokih vena kao i okluzivne bolesti arterija nogu. Izuzetno je bitan timski rad i individualan pristup svakom pacijentu. Svaki zahvat na venama ima moguće rizike i komplikacije i o njima svaki pacijent dobije informacije. Važno je da se poduzmu sve potrebne mjere kako do njih ne bi došlo. Nakon zahvata veoma je bitno da se pacijent drži preporuka te da se uvijek može obratiti liječniku kod sumnje na bilo koju komplikaciju.
Je li zima najbolje vrijeme za rješavanja problema, vezano za zahvate?
Izlaganje suncu i toplini pogoršava stanje u ljetnim mjesecima zbog dodatnog širenja vena i povećanja površinskog venskog protoka. Hladnije vrijeme je pogodno za zahvate na venama, zbog manje mogućnosti komplikacija i lakšeg nošenja kompresijskih nogavica (klase 2) koje su neophodne nakon svih zahvata na venama.
Foto: Shutterstock
